Hrvatski aerodromi bilježe najviše putnika u povijesti

Hrvatski aerodromi bilježe najviše putnika u povijesti, pa je tako u srpnju zračnim lukama Dubrovnik, Split, Zadar, Pula, Zagreb, Osijek, Rijeka, Brač i Mali Lošinj prošlo gotovo 1,5 milijuna putnika, a u prvih sedam mjeseci oko 4,4 milijuna putnika ili 12,4 posto više nego u istom razdoblju lani, izvjestili su u utorak iz Hrvatske gospodarske komore (HGK).

Najutjecajniji čimbenik porasta potražnje za proizvodom zračnog prometa jest rast gospodarstava, ocijenio je u priopćenju predsjednik Udruženja zračnog prometa pri HGK Tonči Peović. 

"Osim činjenice da je u većini EU država, odakle dolaze naši putnici, došlo do porasta BDP-a, a samim time i do kupovne moći stanovništva, možemo reći da su i brojni drugi čimbenici utjecali na povećanje zračnog prometa na hrvatskom nebu. Jedan je od njih i povećana turistička potražnja za hrvatskim ljetovalištima, kao posljedica smanjenih odlazaka na neka tradicionalna europska i sjevernoafrička odredišta poput Turske, Tunisa i Grčke radi nesigurnosti", istaknuo je Peović. 

Napominje i kako su avioprijevoznici dijelom smanjili prosječne cijene karata u zračnom prometu, što je, pak, posljedica smanjenja cijena naftnih derivata na svjetskom tržištu.

Na povećanje zračnog prometa u Hrvatskoj utjecao je i skraćen boravak turista na pojedinim odredištima, otprilike dva do tri dana, zahvaljujući internetskim rezervacijskim sustavima, kazao je Peović.

Navedeni sustavi, kako je poručio, uz korištenje niskotarifnog prijevoza, koji je inače značajno prisutan na aerodromima u Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, Zadru, Puli, Rijeci i Osijeku, omogućili su češću izmjenu turista u jednakim kapacitetima, što povećava promet putnika uz postojeće kapacitete.

Direktorica Sektora za promet i veze HGK Ljubica Herceg istaknula je, pak, da većina EU zemalja, baš kao i Hrvatska, pokušava odgovoriti na izazove izgradnje potrebnih kapaciteta za ovakav trend rasta zračnog prometa.

Stoga će idućih godina glavni izazov hrvatskih zračnih luka biti – kako odgovoriti na dodatnu potražnju za vršnim kapacitetima, uzimajući u obzir razvoj turizma.

Zračne luke Zagreb i Dubrovnik pri kraju su izgradnje i rekonstrukcije, a uskoro se očekuju i radovi u Zračnoj luci Split, poručila je Herceg, napominjući kako uz povećanje kapaciteta i modernizaciju najvećih hrvatskih zračnih luka, sve međunarodne luke veliku pozornost posvećuju i unapređivanju poslovnih procesa prihvata, otpreme putnika i prtljage.

Iz HGK navode kako u prvih šest mjeseci ove godine Hrvatske zračne luke bilježe porast broja putnika u odnosu na isto lanjsko razdoblje - Zagreb za 10,4 posto , Split za 25,41 posto, Dubrovnik za 16,46 posto, Pula za 34,15 posto, Zadar za 15,3 posto , Brač za 89,97 posto, Osijek za 7,85 posto, Rijeka za 7,46 posto.

Europski aerodromi, pak, bilježe stabilan i snažan rast u prosjeku od 6,2 posto u prometu putnika. Tako primjerice aerodrom Berlin-Schonefelda bilježi rast od 39,4 posto, Cologne-Bonna od 19,8 posto, Bukurešt od 16,5 posto.