HNB i 'kriptovalutaši' optužuju jedni druge da su rizični

Nakon što je Hrvatska narodna banka danas ponovo upozorila na rizike kriptoimovine opisujući je kao špekulativno ulaganje s rizikom od gubitka uloženog ili dijela uloženog novca, s obzirom na to da nema pokriće, odnosno podršku ili jamstvo središnje banke, niti nekog drugog javnog tijela, a uloženi iznos nije osiguran poput depozita, oglasila se i druga strana. Iz Udruge za blockchain i kriptovalute (UBIK) građane su upozorili i na opasnosti od ulaganja u tradicionalne financijske proizvode: valute nacionalnih država, dionice, derivate...

- Centralnobankarska valuta označava papirnati novac ili njegov elektronski zapis koji se distribuira, pohranjuje i potvrđuje centralizirano, pod punom kontrolom središnje banke. Takvi papiri ili elektronički zapisi, sami po sebi, nemaju vrijednost. Njihova je vrijednost određena ponudom i potražnjom u koju su istodobno ugrađena očekivanja da će se isti u budućnosti moći koristiti za plaćanje roba i usluga, očekivanje koje je, mada dosta rašireno, često potpuno neosnovano – ukazali su iz UBIK-a na opasnosti klasičnog financijskog sustava u kojem, kažu, i danas primjećuju iste trendove na koje regulatori ne upozoravaju pa su građani prepušteni na milost i nemilost toksičnih proizvoda kao što je nekad bio kredit u švicarskim francima.

UBIK je izvukao isti argument kojim je HNB okarakterizirao njihovo poslovanje kad kaže da kriptoimovina označava elektroničke kriptografske zapise čije se kopije distribuiraju, pohranjuju i potvrđuju decentralizirano te, sami po sebi, nemaju vrijednost nego ju određuje ponuda i potražnja temeljena na očekivanjima porasta vrijednosti i zarade u razlici između kupovne i prodajne cijene. 'Kriptovalutaši' ističu da je osnovna opasnost ulaganja u centralnobankarske valute, ali i ostale tradicionalne financijske proizvode, u činjenici da, za razliku od kriptovaluta, imaju centralnog izdavatelja i „držatelja“ glavne knjige koji je često netransparentan te je dokazano sklon i moralnom hazardu. Kao dokaz podsjećaju na presudu Suda EFTA-e u predmetu E-16/11 (takozvani “Icesave”).

- Takvo i slično postupanje koje je 2008. godine gotovo dovelo do propasti cjelokupnog financijskog sustava nastavilo se i nakon događaja koji su potakli globalnu recesiju te se često ponavlja i danas te se uzima kao direktna motivacija za kreiranje prvog Bitcoin Whitepapera iste godine – kažu u UBIK-u. Upozoravaju na oprez oko turske lire koja već tri godine bilježi gotovo slobodan pad vrijednosti.

- Pojedinci koji se upuštaju u kupoprodaju valuta izdanih od strane neke središnje banke, razmjenu ili bilo koju drugu aktivnost povezanu s ovakvom vrstom valuta, ne uživaju nikakvu razinu pravne zaštite. Stoga, u slučaju djelomičnog ili potpunog pada vrijednosti valute izdane od strane neke središnje banke, ne uživaju nikakvu pravnu zaštitu, odnosno gotovo da ne postoji mogućnost postavljanja zahtjeva za povrat izgubljenog uloga – ističu u udruzi te dodaju da, neovisno o kojoj se tradicionalnoj valuti radi, ako je klijenti drže u poslovnoj banci, taj iznos više nije njiho: zapravo imaju puko potraživanje prema banci na taj iznos koji ona možda može ispuniti, a možda i ne, s obzirom na to da poslovne banke za depozite pravnih i fizičkih osoba nemaju puno pokriće.

- Stoga je važno napomenuti da u slučaju nepovoljnih tržišnih kretanja, postoji visok rizik da poslovne banke neće moći pravodobno ni vrijednosno zadovoljiti potražnju klijenata za novcem, posebno uz nova pravila koja neke banke uvode vezano uz ograničenja raspolaganja gotovinom – poručuju iz UBIK-a.

Podsjećaju i da su depoziti u poslovnim bankama osigurani od strane države do iznosa od 100.000 eura, a za iznose veće od tog limita preporučuju držanje u banci samo ako klijenti imaju puno povjerenje u Vladu Republike Hrvatske i njezinu sposobnost da se kompetentno suoči s bankarskom krizom većih razmjera.

- S obzirom na sve navedeno, pozivamo građane i predstavnike pravnih osoba da se prije ulaganja u valute koje izdaju središnje banke ili prije njihovog polaganja u poslovne banke, samostalno informiraju o rizicima takvog postupanja – zaključuju u UBIK-u.