Mjesec dana pošto je pokrenuta likvidacija male Obrtničko-štedne banke, sve su glasnija upozorenja da kriza pogađa niz drugih malih banaka. Davor Holjevac, viceguverner HNB-a, kaže da podaci o poslovanju u 2010. pokazuju kako desetak manjih banaka stalno stvara gubitke ili su im rezerve na rubu dopuštenih granica.
Skup hladni pogon
Njihov udio u ukupnoj imovini banaka nije veći od 4 do 5 posto i sve dok ispunjavaju minimalne zakonske kriterije HNB im neće zagorčavati život. No Holjevac upozorava vlasnike malih banaka da razmisle o racionalizaciji.
– Neki oblik udruživanja apsolutno je potreban, u nas u 32 banke postoje 32 IT centra, 32 revizije, 32 compliance officera... Neke banke imaju stalni operativni gubitak i njihovim bi vlasnicima bilo korisno da se spoje ili potraže strateškog partnera – kazao je Holjevac.
Povrat na kapital kod malih banaka iznosi mizernih 0,2 posto (u velikih je oko 8 posto), a nezavisni analitičar Damir Novotny procjenjuje da je to pozicija "ni za živjeti ni za umrijeti". Zbog novih regulatornih obveza hladni je pogon jako skup, a čak i kad bi ga svladali, mali bankari ostali bi bez glavnog izvora zarade.
Sve do prošle godine živjeli su na osnovi visokih kamata na štednju (i do 7 posto), no te novce oni više nemaju kome plasirati. Neke bankarske grupacije iz Turske pokušavaju uskočiti na pozicije grčkih banaka i tako steći neki utjecaj na jugoistoku Europe, ali Novotny ne vidi ozbiljnije kupce na vidiku, čak ni Turke.
– Sadašnji vlasnici malih banaka rado bi ih se riješili, ali sigurno ne po cijeni koju su oni zamisliti, a to je od 3 do 5 puta veća vrijednost od kapitala. Mnogi bi trebali biti sretni dobiju li i vrijednost kapitala – kazao je Novotny. Dobar poznavatelj domaće bankarske scene kaže da ne treba očekivati ni spajanja i udruživanja malih jer njihovi vlasnici još ne smatraju da je to potrebno. Možda bi ih na to ponukala dva-tri stečaja banaka, ali oni se zasad ne očekuju.
– Vlasnici malih banaka nisu financijski jaki, oni gledaju kako da iz banke izvuku, a ne da ulože kapital, precjenjuju svoje, podcjenjuju tuđe i zapravo nisu svjesni situacije u kojoj se nalaze – kaže taj bankar.
Oligopol velikih
Davor Holjevac navodi da HNB poštuje propise i sve dok banka ima 40 milijuna kuna jamstvenog kapitala i stopu adekvatnosti od 12 posto, zadovoljava kriterije za rad. Međutim, sam Holjevac vjeruje da će se banke koje raspolažu s manje od 2,5 milijarda kuna imovine – što je udio od 0,65 posto bankarske aktive – jako teško nositi sa sve težim uvjetima na tržištu. Takvih je dvadesetak.
– Investicija i novih projekata nema, a zbog propisa sve banke moraju uložiti u kadrove i informatiku kao da su velike – kaže Holjevac.
– Načelno, i tvrtkama i građanima u interesu je da imamo što više banaka i da one raspolažu sa što većom imovinom. Pitanje je što mogu ponuditi banke koje nemaju depozitnu osnovicu te prate jedno ili dva regionalna poduzeća – komentira analitičarka Ekonomskog instituta Maruška Vizek koja, međutim, nije zadovoljna ni oligopolnom pozicijom velikih banaka.
Natprosječna koncentracija velikih trn je u oku i Novotnyju jer u nas 6 velikih banaka drži 80 posto tržišta i diktiraju cijenu kapitala. Novotny kaže da je to dijelom krivnja i HNB-a koji veće banke ne prisiljava na smanjenje udjela. – Bez obzira na to banke bez 2 do 3 milijarde kuna imovine teško će preživjeti.
Viceguverner HNB-a Davor Holjevac kaže da središnja banka nije dobila nikakav službeni zahtjev za početak rada srpske banke i sve što znaju o toj inicijativi dolazi iz novina.
– Tko god nam se obrati, pažljivo ćemo razmotriti zahtjev i procijeniti sve relevantne informacije – kaže Novotny. Poslovni dnevnik doznaje da Srbi možda neće osnivati novu banku već bi preuzeli postojeću malu A štednu banku, koja se nije ni uspjela profilirati kao banka, a tek je nedavno dobila dopuštenje za rad.
– Jesam za to da velike banke iz Srbije dođu na hrvatsko tržište jer je to važno za integraciju ekonomije, ali ne vidim previše smisla u osnivanju banke koja bi bila usmjerena na nacionalni segment – kazao je Novotny. Vjeruje kako AIK banka u vlasništvu srbijanskog kralja šećera Miodraga Kostića ima najveće izglede probiti se u Hrvatsku.