Investicije

Hoće li HT dobiti zeleno svjetlo za ulaganje u optiku

Foto: ''
Hoće li HT dobiti zeleno svjetlo za ulaganje u optiku
04.03.2011.
u 08:15
HAKOM je zadovoljniji novim prijedlogom HT-a te je izglednije da će dopustiti ulaganje u optiku
Pogledaj originalni članak

Hrvatski telekom je spreman, i to već neko vrijeme. Žele uložiti od 5 do 10 milijardi kuna u optičku infrastrukturu u roku od pet godina, procjenjujemo. Riječ je o infrastrukturi koja će korisnicima interneta i TV-a omogućiti veće brzine i bolju protočnost informacija, ali i omogućiti investitoru daljnji razvoj takvih usluga u budućnosti. Usto, ne valja zaboraviti radna mjesta, a na tome bi trebalo biti angažirano 3000 ljudi, 2000 zaposlenih u HT-u, ali i 1000 kooperanata. Prvi prijedlog HT-a nije prošao regulatora Hrvatsku agenciju za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM), sada je novi prijedlog na stolu.

A iz HAKOM-a poručuju. "Zadnji prijedlog HT-a ide u smjeru stavova HAKOM-a. Nakon objašnjenja stavova s ostalim sudionicima na tržištu, Vijeće HAKOM-a odlučit će o daljnjim koracima."

Zamjena bakra

A zašto je optika bitna. Krenimo redom!

Optika je zapravo, pojednostavnjeno rečeno, tehnološka zamjena za bakar, na čemu uglavnom sada funkcioniraju i fiksni telefoni, ali i ADSL usluge, odnosno širokopojasni pristup internetu. U tom segmentu HT je neprijeporni igrač koji drži više od 70 posto tržišta dok mu je konkurencija rascjepkana u nekoliko alternativnih tvrtki koje dijelom imaju vlastitu infrastrukturu, a dijelom je iznajmljuju od tog istog HT-a.

U Deutsche telekomu, većinskom vlasniku HT-a, procijenili su da mogu i trebaju investirati, i to u što skorijem periodu jer se upravo sada hvataju pozicije za budućnost i razvoj koji će tek uslijediti. HT, dakle, želi zamijeniti infrastrukturu, što bi značilo da zgrade u kojima je bio bakar sada trebaju biti zgrade s optikom. Problema nema s novim zgradama, gdje izvođači uglavnom izabiru operatere koje žele, no tamo gdje, osim HT-a, ima i primjerice korisnika Optime telekoma ili H1, koji su do sada iznajmljivali bakrene parice, ali i ulagali u svoju opremu za dolazak do svojih korisnika, problem je više nego izvjestan.

Naime, HT kaže da, neovisno o tehnologiji i novim ulaganjima, korisnici neće osjetiti zamjenu "žica" jer neće utjecati na cijenu. No, iznajmljivanje bakra ili optike trebalo bi se cjenovno razlikovati za alternativne operatere jer, kaže HT, imaju razloga subvencionirati korisnike, no ne i konkurenciju.

Dakle, problem je na kraju krajeva u cijeni koja će biti postavljena za iznajmljivanje, odnosno veleprodaju optike.

S druge strane, istina, alternativci mogu ostati na bakru, no hoće li i korisnici biti jednakog mišljenja kada HT krene u kampanju pokazivanja prednosti novih tehnologija i novih usluga. I isplati li im se ulagati u vlastitu optičku mrežu.

Recesija i alternativci

Neki su to do sada činili, no recesija je sve alternativce dobro pogodila, prihodi su padali, dugovi se reprogramirali i rijetki posluju s pozitivnim novčanim tijekom. A s druge strane optika je moćna i kupnja u "veleprodajnoj trgovini HT-a" ipak je bolji i jeftiniji način od vlastitog građenja. Pojednostavnjeno rečeno, HT tjera alternativce na dodatna ulaganja i naprednu tehnologiju na bilo koji način ili građenjem ili iznajmljivanjem. S jedne strane u recesiji ranjeni alternativci dovedeni su pred zid, a s druge strane država koja vapi za ulaganjima, ali i prednosti koje donosi optika jednostavno nisu za odbaciti. Regulator je sada na mukama, a s druge strane, može dokazati svoju stručnost i znanje upravo na primjeru regulacije ulaganja u optiku. Jer osim zadnje, veleprodajne cijene, niz je sitnica o kojima valja dobro razmisliti i regulirati da se sve ne okrenu u krivom smjeru i onemogući razvoj tržišta te alternativci koji jamče konkurentnost ne dovedu u nepovoljniji položaj.

Prvi prijedlog ulaganja HT-u nije prošao regulator Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije, obrazložili su da štite tržište te da neće dopustiti obnavljanje monopola HT-a. U HAKOM-u su bili jasni i odlučni – te izjavili – nije svaka investicija dobra ako za posljedicu ima monopol. Alternativci su doslovno "pljeskali" regulatoru, na kojeg s druge strane imaju poprilično primjedbi kada je riječi o nekim prijašnjim odlukama koje se tiču upravo liberalizacije tržišta. HT-je, pak, zaprijetio povlačenjem investicije. No, puno je novca u pitanju, i naravno, HT to čini s "predumišljajem", odnosno vjerojatno jako dobrom računicom povrata uloga, za što su naposljetku i odgovorni dioničarima. Alternativci se bore za preživljavanje i svoj dio kolača, a na HAKOM-u je da pazi na dobrobit države i korisnika, ali i pravedne tržišne utakmice. Trenutačno svima, osim HT-u, odgovara odugovlačenje, stoga je HT i pribjegao razgovorima s alternativcima i učinio neke "popravke" prijedloga.

HAKOM na potezu

Alternativci su godinama plaćali iznajmljivanje bakrene parice i ulaganje u infrastrukturu raspetljane lokalne petlje, što nisu bila mala ulaganja, te tvrde da nije fer da se sada ta cijena snizi i omogući nekom možda novom igraču da "uleti" na tržište s mnogo manjim fondom novca. Dakle, valjalo bi razlikovati postojeće alternativce i potencijalne nove. U HT-u su prihvatili aj argument u novom prijedlogu. HAKOM je zadovoljniji te je sada na njima da zapravo odluči kada će se i kako "dogoditi" optika!

 - Neki danas vjeruju da nam optika ne treba te kažu, kad bude trebala, gradit ćemo je. Takav je pristup pogrešan. Gradnju treba započeti što prije jer to dugoročno omogućuje razvoj naprednih usluga, a danas zapošljavanje i rast BDP-a. Stoga ne smijemo dopustiti da vlasnik HT-a novac preusmjeri drugdje. Mogli bismo propustiti priliku i ostati osuđeni na loše bakrene žice, bez mogućnosti napretka. Prijedlog HT-a o načinu reguliranja veleprodajnih cijena na optičkoj mreži čini mi se da je postavljen na dobar način iako vjerujem da popuste za druge operatere spremne na podjelu rizika treba povećati. Alternativci se moraju optikom moći koristiti po fer cijeni na kojoj mogu zaraditi, no temeljna logika je da ne može onaj tko ne ulaže zarađivati jednako kao onaj tko ulaže -  smatra Đuro Lubura, stalni sudski vještak te stručnjak za telekomunikacije.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 8

PP
Pavo-Pavo
09:58 04.03.2011.

Sa tolikim novcem mogu kupiti i Optimu i H1 pa im nesmeta nitko u namjeri investiranja!

Avatar Aubix
Aubix
11:33 04.03.2011.

Inteligentan tekst. Pohvale autoru.

DU
Deleted user
10:28 04.03.2011.

Mi smo jedina država u svijetu koja administrativno sprečava ulaganje u razvoj telekomunikacija. Valjda zato jer ovaj novac nije \"opran\" i nema pinke za vladajuće.