Jeftina kutija ilegalnih cigareta ili duhana za motanje čini se kao jednostavan način za uštedu novca. No takva transakcija dio je ogromnog globalnog problema i vjerojatno najrašireniji oblik sive ekonomije koji ne šteti samo punjenju državnog proračuna i potrošačima, nego i tvrtkama, proizvođačima cigareta, trgovcima u maloprodaji i veleprodaji te gospodarstvu općenito, a usto je i prijetnja nacionalnoj sigurnosti i regionalnoj stabilnosti zbog svoje povezanosti s organiziranim kriminalom, čulo se ovih dana na radionici za novinare Japan Tobacco Internationala (JTI) u Ženevi.
Procjenjuje se kako se u svijetu godišnje konzumira čak 570 milijardi komada ilegalnih cigareta, od 10 popušenih barem je jedna nezakonito proizvedena ili prokrijumčarena, a dok zakonite tvrtke trpe, kriminalne skupine napreduju usmjeravajući enormne profite od ilegalnih cigareta u još štetnije aktivnosti – pranje novca, mito, korupciju, trgovinu ljudima, krijumčarenje oružja i ilegalnih droga, čak i terorizam. Razmjeri ilegalne trgovine duhanom ne smiju se podcijeniti – jer, kad se sve skupa uzme u obzir, predstavljaju trećeg najvećeg 'dobavljača' duhana u svijetu, dok procijenjeni gubitak poreznih prihoda na globalnoj razini iznosi 50 milijardi dolara. To znači da bi na svakih 1% koji bi eventualno 'vratile' od kriminalaca, države efektivno povećale prihode i za 500 mil. dolara.
Eugenijus Cikockas, direktor za borbu protiv nelegalne trgovine za istočnu Europu JTI-ja, kaže kako su tri tipa ilegalnih duhanskih proizvoda – originalni proizvodi preusmjereni iz legitimnog opskrbnog lanca i prodani 'kod kuće' bez plaćanja domaće carine, krivotvorine koje podrazumijevaju ilegalno proizvedene registrirane brendove bez odobrenja vlasnika zaštitnog znaka i bez plaćanja carine te tzv. illicit whites – marke cigareta koje su zakonito proizvedene u jednoj zemlji, ali su prokrijumčarene u drugu zemlju u kojoj nisu legalno prisutne.
Što su cigarete skuplje, odnosno porezi država veći, veći je i udio crnog tržišta. Ono je, primjerice u Velikoj Britaniji u lanjskoj godini raslo 15% u odnosu na 2022., a kako, primjerice, kutija cigatreta u Francuskoj košta i 12-13 eura, gotovo svaka druga (45%) nije iz Francuske nego iz Njemačke, Španjolske... Istočna Europa i Adriatic regija također su ugrožene ilegalnom trgovinom, pri čemu, kao i u Francuskoj, prednjače švercani originalni brendovi iz okolnih zemalja (illicit whites). Istraživanje vodećih duhanaca, koje podrazumijeva i kopanje po kontejnerima u potrazi za praznim kutijama cigareta, pokazalo je, naime, kako je u Hrvatskoj udio takvih cigareta na tržištu 5,1%, Srbiji 4,1, u Sloveniji čak 16,5%, susjednoj Mađarskoj 13,1%. S druge strane, hrvatska Carinska uprava lani je na području Hrvatske oduzela 8,3 milijuna komada različitih vrsta i marki cigareta, 66,1 tonu duhana (rezanog i u listu) te 7,9 tona duhana za nargile, a u prvih devet mjeseci 2024. 5,6 milijuna cigareta te 22 tone duhana (9,8 tona duhana u listu, 8,9 tona sitno rezanog duhana te 3,1 kg duhana za nargile).
A ne samo da porezni obveznici i vlade zbog ilegalnog tržišta gube vitalne prihode - bez kontrole kvalitete i propisa, potrošači nemaju jamstva ni što puše. Digitalno doba još više je pospješilo nove, često slabo regulirane načine kupnje i prodaje robe. No treba biti svjestan da jeftino proizvedene ilegalne cigarete sadrže sve vrste kontaminanata poput prljavštine, štakorskog izmeta, olova i kadmija, upozoravaju iz JTI-ja.
– Proizvodi koji nisu registrirani su opasni i toga moraju biti svjesne sve vlade i potrošači – napominje Cikockas, ističući kako je u istočnoeuropskoj regiji Poljska glavni hot spot u proizvodnji ilegalnih cigareta. U razdoblju od 2022-2023 do 96% svih prijavljenih zapljena koje su se odnosile na brendove JTI identificirano je kao falsifikat, a toga nisu pošteđeni ni brendovi drugih proizvođača u EU. Iako je to u konačnici odgovornost vlada, ta se borba može dobiti samo ako sve strane – javne i privatne – rade zajedno u partnerstvu pa je suradnja JTI-ja s tijelima poput OLAF-a, Europola i HMRC-a u Ujedinjenom Kraljevstvu u 52 globalna projekta samo lani rezultirala s 9 zatvorenih ilegalnih tvornica, 687 milijuna zaplijenjenih komada cigareta te hapšenjem 256 osumnjičenih osoba. Jedna od ilegalnih tvornica, primjerice, nalazila se u Španjolskoj, na farmi konja. Na prvi pogled ništa se nije isticalo, a ispod zemlje s ulazom od svega 2x2 metra protezao se pravi grad krijumčara s pogonom, kontejnerima za stanovanje, čak i dvoranama za fitness. – Za ilegalnu tvornicu dovoljno je pola milijuna eura i već u dva mjeseca se taj posao isplati – tvrdi Cikockas.
Puno je razloga zašto su ilegalne cigarete privlačne kriminalcima. Kazne koje se izriču za prodaju ilegalnih cigareta i drugih ilegalnih duhanskih proizvoda u pravilu su blage, naročito u usporedbi s drugim ilegalnim aktivnostima. Procjenjuje se da je to zločin niskog prioriteta, 'bez žrtava' i niskorizičan. Troškovi proizvodnje krivotvorenih cigareta vrlo su niski, a tvornice u dijelovima Europe, Bliskog istoka, Azije i diljem svijeta mogu ih proizvesti za samo nekoliko centi po komadu – a na njih ne plaćaju ni porez. Lako ih je i jeftino lažirati, lako prokrijumčariti i nude visoke profitne marže uz mali rizik. Samo jedan prokrijumčareni kontejner krivotvorenih cigareta u Europu kriminalcima može donijeti između 3 i 5 milijuna dolara. Zna li se kako su propisi država sve rigorozniji po pitanju pušenja - sve više zemalja zabranjuje i izlaganje duhana na policama trgovina, a uvodi se i jedinstveno pakiranje robnih marki - tako je i mnogo lakše lažne cigarete i druge ilegalne duhanske proizvode predstaviti kao 'prave' – u usporedbi s, primjerice, lažnom dizajnerskom torbom, čulo se na radionici.
– Najmoćnije oružje u borbi protiv ilegalne trgovine je promišljena regulativa koja bi kriminalcima trebala otežati, a ne olakšati život, te potaknula potrošače da kupuju od legitimnih prodavača - istaknuto je te naglašeno kako pretjerana regulacija zapravo pogoršava stvari. Visoko oporezivanje, zabrana tradicionalno popularnih duhanskih proizvoda s okusom, poput mentola, i takozvana ‘obična’ ambalaža služe samo za poticanje potrošača na kupnju jeftinijih alternativa koje nude kriminalci, stoga je ključno da svi zauzmemo stav protiv onih koji stoje iza ilegalne trgovine duhanom i radimo zajedno na što cjelovitijem iskorijenjivanju problema – smatraju iz JTI-ja.
Prema nedavno objavljenom izvješću KPMG-a, u 2023. je udio ilegalnih cigareta u ukupnoj potrošnji u RH bio 3,4%, što je godišnji pad od 16%, dok najnovije IPSOS-ovo istraživanje govori kako se potrošnja neoporezovanog rezanog duhana u 2024. smanjila 33,8% na godišnjoj razini. Dobar rezultat posljedica je koordiniranog pristupa hrvatskih institucija u suzbijanju ilegalne trgovine duhanskim proizvodima, od racionalne trošarinske politike i kontinuiranog 'finog' podešavanja domaćeg regulatornog okvira, preko uvođenja sustava sljedivosti i praćenja duhanskih proizvoda te ograničenja unosa duhanskih proizvoda iz trećih zemalja pa do jačanja nadzora i zapljena od strane nadležnih institucija, kazalo su nedavno iz Koordinacije za duhanske proivode HUP-a i Carinske uprave. S osnove trošarina i poreza na duhanske proizvode, prihodi državnog proračuna RH od 2020. do 2023. porasli su tako 33,2%, na više od 890 milijuna eura, a u 2024. su prvi put premašili milijardu eura.
U Hrvatskoj je nedavno završeno e-savjetovanje o novom prijedlogu izmjena Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda prema kojemu se, među ostalim, mlađima od 18 zabranjuje prodaja cigareta, električnih cigareta, bezdimnih duhanskih i biljnih proizvoda za pušenje, kao i nikotinski proizvodi među kojima se nalaze i nikotinske vrećice, popularne među mladima. U zakonu se slijedom europske direktive uvodi i novi pojam "grijani duhanski proizvod", a novost je i zabrana upotrebe aroma i u takvim proizvodima. U slučaju pojave nekih novih duhanskih i srodnih proizvoda, koji nisu regulirani, ministru zdravstva daje se ovlaštenje da naredi zabranu uporabe tih proizvoda na rok do 12 mjeseci. Iz HUP-ove Koordinacije duhanskih proizvoda to su kritizirali, kao i činjenicu da se grijani duhanski proizvodi, e-cigarete i nikotinske vrećice svrstavaju u istu kategoriju zabrana zajedno s klasičnim cigaretama što, tvrde, "stvara dodatnu pravnu nesigurnost, koči inovativnost i poduzetničku aktivnost te kreira nepovoljno poslovno okruženje u Hrvatskoj". Iz JTI-ja kažu kako sukladno predloženom zakonu podržavaju regulaciju proizvoda i spremni su usklađivanje poslovanja u skladu s novim regulatornim zahtjevima kao i do sada, poštujući sve primjenjve propise.
– Vezano za prijedlog izmjena Zakona smatramo da se u suštini samo jasnije reguliraju već postojeće odredbe u odnosu na duhanske i srodne proizvode, a koji se sada izričito navode. Novina svakako jest ograničenje uporabe nikotinskih proizvoda kao i zabrana prodaje istih osobama mlađim od 18 godina, a što smatramo prijeko potrebnim kako bi se precizirala i definirala pravila ponašanja na tržištu vezana za tu kategoriju proizvoda, a u skladu je i s našim kodeksom ponašanja i marketinškim načelima. Naravno, punoljetne osobe trebaju imati pravo izbora među proizvodima koje koriste, svjesne svih rizika koje takvi proizvodi nose – kazala je Darija Dretar Janežić, voditeljica korporativnih poslova i komunikacija JTI-ja Zagreb.
Za Ilicu svi znaju, a jeste li znali koja je najmanja ulica u Zagrebu: Stara je više od sto godina
