Političko-vojna kriza između SAD-a i Irana tek je na nekoliko sati znatnije podigla cijene sirove nafte na svjetskim tržištima, ali to i nije iznenađenje boljim poznavateljima prilika iako su katastrofičari najavljivali veće potrese.
Naime, naftom se u srijedu trgovalo po cijeni od 68 dolara po barelu, a to čak nije najviša zabilježena cijena sirove nafte tijekom godine, ali jest nekoliko dolara iznad prosječnih cijena iz prošle godine.
Razlozi leže u činjenici da tržište nafte više nije podložno kretanjima na Bliskom istoku, iako to područje ostaje najveći svjetski proizvođač crnog zlata. SAD je u međuvremenu razvio industriju proizvodnju iz škriljevca i volumenom proizvodnje gotovo dosegao samodostatnost dok Europa ionako više ovisi o ruskim energentima. U podlozi je svakako i okretanje obnovljivim izvorima energije na koje se EU sve više oslanja, kao i plinu, pa se smanjuje ukupna potreba za naftom u energetskom miksu.
U tom kontekstu samo vojna akcija većih i dugotrajnijih razmjera može znatnije povećati cijene na tržištu pa se ne treba plašiti naglog skoka cijene litre benzina na crpkama. Ipak, svaki incident kratkoročno će se odraziti na tržište roba, kao što je i kontranapad Irana i nedostatak informacija oko njegovih posljedica u srijedu na trenutak potjerao cijenu sirove nafte na 72 dolara po barelu po Brent crude indexu.
No čim je predsjednik SAD-a Donald Trump na svom Twitter računu poručio da je sve u redu i da nije prolivena nijedna kap nafte, cijene su se stabilizirale. Moguće je da u idućim tjednima naftne kompanije krizu iskoriste za blago povećanje cijena goriva, ali konkurencija im neće dopustiti da se jače okoriste političkim incidentima.
Stoga u krizi u Iranu zasad, dok je pod kontrolom i nije eskalirala u većim razmjerima, ne treba tražiti podlogu za destabilizaciju tržišta kao ni za veliko povećanje cijena goriva što za sobom vuče i poskupljenje svih proizvoda.
Sam neka poskupi. Auto mi ide na plin i ionak ga necu regat. A ak zagusti sve prodam i u 3pm.