Horvat: Najveća kriza od 1991. jest ona nesposobnog menadžmenta koji je spalio hrpu novaca

U organizaciji Udruženja za informacijske tehnologije HGK održana je u četvrtak predizborna panel rasprava o digitalnoj ekonomiji kroz koju su predstavnici najistaknutijih političkih opcija iznijeli svoje viđenje uloge i razvoja IT sektora.

Razvoj infrastrukture, digitalizacija javne uprave i stimuliranje investicija i stručnjaka kroz porezno rasterećenje su ciljevi oko kojih se većina složila, ali bilo je i iskrenja između predstavnika Restart koalicije Marka Rakara i HDZ-ovog ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Darka Horvata, izjvestili su uz HGK.

Predstavnik HSLS-a i gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak kazao je da možemo biti nova Estonija, što nas može gurnuti nekoliko godina naprijed, iako to možda nismo zaslužili. „Razvoj IT sektora će trajati godinama jer to traži konstantan rad i dugoročan pristup. U ovoj krizi smo vidjeli koje su prednosti mane digitalizacije javnih usluga. Sada te silne milijarde iz EU moramo usmjeriti u razvoj infrastrukture ako se želimo brzo razvijati. To možemo napraviti smanjivanjem poreza i nameta, razgovorima s telekomima i potencijalnim investitorima. Ne trebamo raditi fasade i zgrade, već optiku i 5G“, poručio je Hrebak, dodavši da moramo odlučiti što želimo, a onda razbijati birokraciju i skupu državu kako bi to ostvarili.

Predstavnik stranke Pametno Bruno Samardžić je apostrofirao važnost razvoja infrastrukture jer na njoj nastaju novi projekti i mogućnosti. „Trebamo provesti radikalnu digitalizaciju, a za to nam treba agilnija državna uprava. Cijena rada radnika koji ima znanje mora biti konkurentna kako bi privukli investitore. Mi smo bruto za par stotina eura skuplji od Poljske i nećemo se nigdje maknuti dok to ne riješimo. Možemo biti destinacija za digitalne nomade jer imamo odličnu kvalitetu života, samo im moramo omogućiti da tu mogu plaćati porez i zdravstvenu zaštitu brzo i povoljno. Fokus mog mandata bi bio na tome da svaki klinac koji želi početi neki biznis može to odraditi u Hrvatskoj što pristupačnije“, rekao je Samardžić.

Rakar se oštro osvrnuo na ono što je dosad napravljeno po pitanju digitalizacije, a posebno se okomio na Finu koju smatra „kancerogenim tkivom“ i nekompetentnom institucijom zbog koje je i e-račun završio kao poluproizvod. „Mi smo uspješno digitalizirali tehnologiju Marije Terezije kroz e-biljege, a to ćemo predstaviti kao veliki uspjeh. Naša država nije napravila nijednu mobilnu aplikaciju, već funkcionira na protokolu koji se prestao razvijati 2004. kada pametnih telefona nije ni bilo.

Država mora aktivno pomagati poduzetnicima kroz uklanjanje barijere ili se skloniti sa strane. Fina je kancerogeno tkivo, njene usluge treba prepustiti tržištu. Nekompetentna je za napraviti bilo što, zato je e-račun poluproizvod,“, istaknuo je.

U pogledu onoga što preostaje za napraviti i kako će izgledati hrvatska digitalna budućnost Rakar je rekao da na kraju krajeva nije bitno je li Restart, HDZ ili Pametno. „Svi mislimo isto o potrebi za digitalizacijom.“

Horvat mu je odgovorio da se s njegovim tvrdnjama oko e-računa ne bi složilo 35.000 poduzetnika koji ga koriste pa nabrajao sve što je dosad postignuto po pitanju digitalizacije, a onda se i on okomio na menadžere u velikim kompanijama koje je država morala spašavati. „Najveća kriza koja nas prati već 30 godina nije ni rat ni korona, najveća kriza je kriza nesposobnog menadžmenta koji je sa svojim lošim odlukama spalio toliko novca da ga nikakva tiskara ne bi mogla nadoknaditi“, naglasio je referirajući se na brodogradilišta, Agrokor i druge mastodonte koje je država spašavala

. „Bez tih troškova ja bih danas IT-u mogao dati na raspolaganje 10 milijardi kuna“, rekao je Horvat, dodavši da su imovinsko-pravni odnosi rak rana za investicije. „To moramo to riješiti kroz katastar i gruntovnicu, da ulagač može na jednom mjesto dobiti sve informacije“, poručio je.

Predstavnik koalicije Možemo Ivo Špigel smatra da razvoj digitalne tehnologije nije pitanje za vladu, već gospodarstvo. „Ako se poduzetnici ne žele transformirati, onda tu nema pomoći. Oni to moraju vidjeti kao preduvjet za globalnu konkurentnost. Niti jedna javna organizacija ne smije od građanina i poduzetnika tražiti informaciju koja već postoji u sustavu.

Moramo prestati pričati o tome što treba napraviti jer tu ćemo se većinom složiti, pravo pitanje je tko će to napraviti, kada i kako“, izjavio je Špigel pa dodao da je prvi i najvažniji preduvjet za ekonomiju globalno konkurentno visoko obrazovanje, a tu zaostajemo. „Sveučilišta su nam nisko na globalnim ljestvicama, moramo ih učiniti atraktivnijima za strane studente kako bi gospodarstvo na njima nalazilo vrhunske talente“, poručio je.

S važnosti educirane radne snage složio se i predstavnik HNS-a Nikola Plavec koji drži da imamo dobro školstvo i radnu snagu koja nije skupa, što nam je komparativna prednost. „Energetika je nešto što možemo digitalno optimizirati, trebamo ići na pametne mreže i brojila. Imamo bogomdane lokacije što se tiče obnovljivih izvora energije, treba nam promjena mindseta“, pojasnio je Plavec, uz napomenu da porezima može stimulirati dovođenje stručnjaka.

Predstavnik Domovinskog pokreta Sanel Volarić je izjavio da već 20 godina pišemo strategije digitalizacije, ali da u tom razdoblju drugi grabe naprijed, a mi stagniramo. „Moramo analizirati sadašnje stanje, struktura rasta nam je loša, nije pozicionirana na industrijama s dodanom vrijednošću. Digitalna transformacija je postala neiskorištena šansa, a to je jedina šansa za priključak svijetu, osim ako ne nađemo naftu. Najviše mi brine naš stav prema digitalizaciji, država treba napraviti svoju domaću zadaću kako bi gospodarstvenici mogli raditi. Tu se radi o infrastrukturi, digitalizaciji javne uprave, ljudskom kapitalu“, istaknuo je Volarić.

Potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš i Goran Mrvoš iz Udruženja za IT HGK su poručili da je ovo prvi panel ovakvog tipa i da im je iznimno drago što su predstavnici svih relevantnih političkih opcija odazvali jer to pokazuje da su svjesni važnosti IT-a za gospodarstvo.

.