Račun kutinske Petrokemije ponovno je blokiran, za što je opet zaslužna Hrvatska poštanska banka. Druga je to blokada petrokemijske industrije od kolovoza zbog kredita koji je ponovno sporan. Ljetos je blokada nakon dva dana ukinuta, ali tek nakon što je o tome održan hitan sastanak u Ministarstvu gospodarstva. Ovaj put na noge se digao Stožer za obranu Petrokemije koji prijeti da će, ako se račun tvrtke ne odblokira, u ponedjeljak zaustaviti isporuku mineralnih gnojiva iz tvrtke.
U Ministarstvu su razočarani potezom HPB-a pa ministar daje podršku zaposlenicima u Kutini.
- Potpuno je razumljiva zabrinutost zaposlenika Petrokemije zbog neshvatljivog postupka uprave Hrvatske poštanske banke. Takav postupak čudi još više jer se događa u trenutku kada Vlada provodi proces restrukturiranja i privatizacije stateški važne Petrokemije i ulaže velike napore kako bi sačuvala proizvodnju i radna mjesta - poručio je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak.
Kriva je politika HNB-a?
- Uprava i Nadzorni odbor Petrokemije d.d., Kutina već mjesecima ne uspijevaju uspostaviti bilo kakav dijalog s predsjednikom uprave HPB-a koji odbija svaki razgovor o mirnom i normalnom rješavanju duga, koji ni na koji način ne osporavamo, i za čije su rješavanje bila nuđena različita rješenja.
HPB je sve prijedloge odbio - pojašnjavaju radnici kutinske tvrtke koje predvodi Željko Klaus te napominju da su prisiljeni prekinuti isporuku gnojiva hrvatskoj poljoprivredi te da se unaprijed i najiskrenije ispričavaju kupcima.
S druge strane, u banci su već ljetos pojašnjavali da se moraju ponašati sukladno zahtjevima regulatora, odnosno Hrvatske narodne banke, koja nije dijelila stav HPB-a da je zalog na zalihama umjetnog gnojiva zadovoljavajuće jamstvo naplate kredite pa su od banke tražili rezervaciju kredita, što donosi troškove HPB-u koji je ionako upravo zbog rezervacija prijavio gubitak od 630 milijuna kuna.
Gubitak od 361 milijun kuna
Petrokemija prolazi kroz proces restrukturiranja, a unatoč pokušajima države da je revitalizira tvrtka i dalje generira ogromne gubitke. Naime, u tri kruga dokapitalizacije održanih od ljeta samo je država upisivala nove dionice kutinske tvrtke i tako u nju uložila 253 milijuna kuna državnog novca. U godinu dana poslovanja Petrokemija je iskazala gubitak od 360,7 milijuna kuna.
Kako se oko 100 milijuna kuna odnosilo na isplatu poticajnih otpremnina, gubitak bez tog troška iznosio bi oko 260,3 milijuna kuna, što znači da je u 2014. Petrokemija potrošila sav svježi novac koji joj je država dala.
Procjenjuje se da bi tvrtki trebao svježi kapital od milijardu kuna za modernizaciju postrojenja. Osim države koja posjeduje 43,83 posto Petrokemije, veći pool dionica drže tri obvezna mirovinska fonda. Tako AZ, PBZ CO i Erste Plavi posjeduju ukupno 24,77 posto dionica tvrtke, a nisu raspoloženi prema dodatnom financiranju postojećeg načina rada koji, kako kažu izvori iz tih krugova, stvara rupu bez dna.
Kako mogu biti u tolikom dugu ,a stalno dizu cijene?? Tu nesto smrdi.