Hrvatska Glocku i SIG-u otela posao u Tunisu

Razlog za slavlje nije bila količina izvezenih pištolja poznatog karlovačkog proizvođača HS Produkta – 1000 komada s pripadajućom opremom za potrebe policije i vojske Tunisa, vrijednih oko 3,5 milijuna kuna, jer HS Produkt je od 2000. izvezao nekoliko milijuna pištolja – nego činjenica da je hrvatska vojna industrija stekla još jednog kupca, a uspjela je na natječaju izgurati konkurente, austrijski "Glock" i švicarski "SIG". Kako kaže direktor Alana Ivica Nekić, "da bi zaključio jedan posao, trebaš odraditi stotinjak sastanaka, prezentacija, no kada se jednom 'otvori', posao će krenuti". Tako će biti i u slučaju Tunižana, koji su u Hrvatskoj proveli šest dana, preuzeli oružje i predbilježili se za kupnju novih količina pištolja, kao i hrvatskih jurišnih VHS pušaka, koje također proizvode Karlovčani.

Zanimljivost je da su Tunižani imali poseban zahtjev, ugradnju dodatne mehaničke kočnice na pištolju, te je tako nastala i "tuniška varijanta HS 2000". Ova priča dobro simbolizira stanje u hrvatskoj vojnoj industriji, koja postaje sve važniji izvoznik. Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, a iz izvora Državnog zavoda za statistiku, u 2011. izvezeno je oružja i vojne opreme u vrijednosti 62,7 milijuna američkih dolara, u 2012. za 90,3 milijuna, a u 2013. izvoz je skočio na 141.7 milijuna dolara. Međutim, to su nepotpuni podaci. U agenciji Alan procjenjuju da je ukupni izvoz oružja i vojne opreme u 2013. iznosio oko 190 milijuna dolara. Lavovski dio izvoza odnosi se na HS Produkt i proizvođača kaciga "Šestan-Busch". Slijedi zagrebački "DOK-ING", jednako svjetski poznati proizvođač robotskih strojeva za razminiranje i gašenje požara, pa nekoliko brodograđevnih tvrtki koje izvoze patrolne čamce za policije i obalne straže u nekoliko država.

Američko tržište pada, no kreće posao s puškama

U brodogradilištu Viktor Lenac tako provode remont i preinake elektro-energetskog kompleksa zapovjednog broda 6. flote Američke ratne mornarice USS Mount Whitney, što je posao vrijedan više od 20 milijuna dolara. Izvoznici su i proizvođači vojnih uniformi i opreme (KROKO) te proizvođači obuće INKOP, Borovo, Jelen... Željko Pavlin, direktor karlovačkog HS Produkta, kaže da će u 2014. ostvariti približno iste financijske rezultate kao i prošle godine, kada su izvezli pištolja i pušaka za više od 100 milijuna dolara. Američko tržište pada, no kreće posao s puškama, koje je puno teže prodavati od pištolja koji su u SAD-u u slobodnoj prodaji. Puške se, naprotiv, mogu prodati samo državama.

Ove godine iz HS-a su otišle nove količine pištolja (20.000) i pušaka u Irak, posebno na sjever, u Kurdistan. Uvjeti za izvozni proboj HS Produkta, ali i drugih tvrtki, nastali su kada je MORH, posebno u mandatu Ante Kotromanovića, potpisao ugovore o nabavi i time dao proizvođaču ono najvažnije – referenciju i prigodu za testiranje proizvoda. U HV-u već raspolažu s oko 6000 VHS-1 pušaka, a dovršavaju se ispitivanja i na poboljšanoj VHS-2 pušci. Slično se dogodilo i pulskom Tehnomontu, koji je, nakon što je proizveo dva velika patrolna čamca za potrebe hrvatske policije, dobio i posao za obalnu stražu Gibraltara. Inače, Hrvatska povremeno izveze i tzv. neperspektivno oružje, a riječ je o naoružanju korištenom tijekom Domovinskog rata.

Prema neslužbenim podacima, u 2012. je izvezeno 15.000 kalašnjikova (AK-47) koji su uglavnom otišli u neke afričke i arapske države, u dogovoru s partnerima u NATO-u. Taj posao vrijedio je oko milijun i pol dolara, a kasnije je RH te puške slala i u obliku vojne pomoći, pa "izvoz" nije ni naplaćivala (u Mali ili Kurdima). Hrvatska je izvezla svoje oružje i vojnu opremu u 40-ak država svijeta, a popis je zanimljiv; Izrael, Uganda, Češka, Kazahstan, BiH, Njemačka, Poljska, Egipat, Portugal, Slovačka, Slovenija, Rusija, Malta, Italija, Grčka, Kuvajt, Mađarska, Latvija, Kosovo, Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska, Čile, Nigerija, Ukrajina, Oman, Irak, Filipini, Makedonija, Austrija, Tajland, Nizozemska, Australija, Angola, Kolumbija, Nikaragva, Šri Lanka, Švedska i Srbija.

>>Ruska vojna industrija jedina povećala prodaju

>>SAD će 63,7 milijardi dolara potrošiti na Siriju, Irak i Afganistan