HEP je konačno krenuo u regionalizaciju poslovanja, a na tom putu naići će na Elektroprivredu Srbije, koja, ako je suditi po riječima premijera Aleksandra Vučića, također planira ozbiljan pohod na susjedne zemlje. Koplja bi se mogla lomiti na Elektroprivredi Crne Gore za koju su zainteresirane obe velike regionalne kompanije. Večernji list već je u rujnu najavio mogućnost ulaska u vlasničku strukturu Elektroprivrede Crne Gore, a kako doznajemo, aranžman uključuje i dogovor o ulaganju u termoelektranu Pljevlja II. Na projektu Pljevlja radili su i hrvatski konzultanti, a riječ je o strateškom projektu vlade Mile Đukanovića. Dobro upućeni izvori kažu da je HEP zainteresiran za širenje poslovanja na Crnu Goru, ali da je konačan dogovor još na dugom štapu.
Suvlasnici Talijani
– Nismo još ušli ni u ozbiljne pregovore, ali interes mogu potvrditi. Prije same akvizicije mora se još puno toga dogoditi na domaćem tržištu – kazao nam je izvor iz Vlade. Pod “puno toga” misli se ponajprije na inicijalnu javnu ponudu dionica HEP-a hrvatskim građanima kojom bi se prikupio kapital za jače aktivnosti. Procedura za IPO još nije počela, ne zna se ni koliko bi se dionica trebalo prodavati, kao ni koliko bi HEP novca prikupio. I dok se o HEP-ovim potezima razgovara tek neslužbenim kanalima, srpski premijer Vučić javno je obznanio planove Elektroprivrede Srbije.
– Ne želimo privatizirati EPS, već proširiti svoj utjecaj. Razgovaramo s Republikom Srpskom i Crnom Gorom – izjavio je Vučić te dodao da je u tijeku izrada analize koja će pokazati profitabilnost tog poteza, ali da nije sporno da bi preuzimanje dvaju tržišta značilo puno za jačanje srpskog gospodarstva. Crnogorci vjerojatno zadovoljno trljaju ruke jer dva takmaca povećavaju cijenu tvrtke koja je vlasnički podijeljena između države i strateškog partnera Talijana A2A koji drži 41,74 posto udjela i navodno je zainteresiran izaći iz partnerstva.
Već ušli u Sloveniju
Na crnogorskoj burzi dionica Elektroprivrede u petak je postizala cijenu od 3,5 eura, što znači da bi dionički paket bez premije stajao oko 190 mil. eura, odnosno 1,4 mlrd. kn. HEP bi, dakle, već i s dobiti ostvarenom u devet mjeseci 2014. mogao financirati transakciju, s obzirom na to da su zaradili gotovo 2 mlrd. kn. Da bi do prodaje dionica moglo doći, sugerira i napetost oko ulaganja u Pljevlja II. na koje su Talijani jedva pristali. Osim crnogorske akvizicije, HEP ozbiljno proučava i mogućnost ulaganja u hidroelektrane u BiH te nekoliko tvrtki s područja Srbije, Slovenije i BiH kojima bi ušao na tržište distribucije.
– HEP mora postati najjača regionalna energetska kompanija tako da nikada ne dođe u situaciju u kakvoj se našla Ina pa da mora tražiti spas od strateškog partnera. Želim da HEP bude u poziciji da kupuje tvrtke u regiji i eventualno nudi partnerstva – istaknuo je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak nedavno u intervjuu za Večernji list.
Podsjetimo, HEP je u zadnjem krugu nadmetanja za opskrbu električnom energijom Ljubljane ponudio najpovoljniju ponudu za posao od 12 mil. eura. U veljači je u Sloveniji ugovorio opskrbu za 1,1 milijun megavatsati do 2017. pa je u pola godine aktivnosti osvojio oko pet posto slovenskog tržišta.
– Možemo potvrditi da je HEP dao najpovoljniju ponudu na natječaju za opskrbu električnom energijom Ljubljane. Sretni smo zbog činjenice da smo bili konkurentni na jednom važnom međunarodnom natječaju – komentirali su u HEP-u kada smo ih upitali o planovima regionalizacije o kojima ne žele otkrivati detalje osim da analiziraju i mogućnost širenja. HEP posluje na europskim tržištima, od Njemačke do Kosova, bilo da je riječ o trgovini, opskrbi električnom energijom ili trgovanju emisijskim jedinicama CO2.
>> Potpisan ugovor o gradnji kogeneracijske elektrane u Sisku
Bitki? eh, palatalizacijo moja