Otprilike 160 tisuća automobila što će ih ove godine proizvesti Fiat iz Kragujevca omogućit će Srbiji izlazak iz recesije. Prema podacima tamošnjeg statističkog ureda, preokret se već dogodio u prvom ovogodišnjem kvartalu rastom industrijske proizvodnje od pet posto, iza čega stoji triput veća proizvodnja automobila u Fiatovoj tvornici.
Kiša zaslužna za struju
Iz nekadašnjih pogona Crvene zastave u Kragujevcu lani je izišlo 30.000 novih automobila, a ove godine bit će ih pet puta više. Gledajući obične ljude, optimizam iz Kragujevca vjerojatno se još nije proširio Srbijom te ga zasad osjeća samo tri tisuće zaposlenih radnika u Fiatovoj tvornici, ali jedna dobra investicija bila je dovoljna da se preokrene trend. Hrvatska još čeka svog "fiću" pa u moru vijesti koje producira domaća statistika tek tu i tamo zaluta i neka pozitivna.
Jedno od boljih iznenađenja vezano je i uz hrvatsku industrijsku proizvodnju, koja ja u ožujku skočila četiri posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, a zahvaljujući tom povećanju, čak je i prvi kvartal blago pozitivan u odnosu na minuse koji su se slagali još u zadnjem dijelu 2012. godine.
Ana Lokin, analitičarka PBZ-a, navodi da iza ožujskog povećanja stoji rast proizvodnje intermedijarnih proizvoda, što "ukazuje na određenu stabilizaciju inozemne potražnje, dok rast proizvodnje energije počiva na povoljnim hidrometeorološkim uvjetima" te dodaje da ne treba zanemariti ni pozitivan utjecaj niske prošlogodišnje baze koji će u idućim mjesecima biti nešto manje izražen. Drugim riječima, tamo gdje su mali volumeni proizvodnje, čak i sitni iskoraci donose povećanje, što bi kod nas mogao, primjerice, biti početak rada sisačke željezare s novim vlasnikom.
A. Lokin kaže da zbog pada narudžbi u Europskoj uniji i slabe domaće potražnje ne očekuje nagli oporavak industrijske proizvodnje ni ove godine. Čudo se, dakle, neće dogoditi, a ekonomisti s kojima smo razgovarali vjeruju da realnost nije daleko od Linićeve procjene kako će Hrvatskoj za oporavak trebati deset godina. Optimističniji u to razdoblje uračunavaju pet prošlih godina, a pesimisti misle da odbrojavanje počinje zaustavljanjem pada.
Procjene su da će i prvi ovogodišnji kvartal donijeti blago smanjenje BDP-a u odnosu na zadnji iz 2012. godine od 0,3 do 0,5 posto, a da bi pad na međugodišnjoj razini bio otprilike 1,7 posto. Sve to upućuje na zaključak da će i ove godine Hrvatska teško izbjeći pad unatoč optimizmu Milanovićevih investicijskih ministara koji tvrde da "hrvatski fićo" samo što nije stigao. Jučer se potpredsjednik Vlade Grčić u prognozama pozvao i na Božju volju.
Manje ljudi na burzi
Burza nezaposlenih stanjila se za 25 tisuća ljudi, a ožujak donosi i blago povećanje broja zaposlenih u odnosu na veljaču. Prema podacima iz mirovinskog osiguranja, lagano se povećanje zaposlenosti za dvije tisuće bilježi u pravnim osobama, a i dalje se smanjuje broj obrtnika i radnika zaposlenih u obrtu te poljoprivredi. Usporedbe radi, Hrvatska je 1998. imala 108 tisuća građana koji su plaćali mirovinsko poljoprivredno osiguranje, a o ožujku ove godine samo 27.000. U skladu s time manje se i troši, a realna vrijednost prometa u trgovini na malo niža je 2,1 posto.