Hrvatska se, kada se radi o digitalizaciji mora hitno ubrzati, i uložiti dodatni napor ne bi li bila u vrhu Europske unije, premda bi ciljevi trebali biti i ambiciozniji od EU jer, poznato je EU već po stupnju digitalizacije zaostaje za Sjedinjenim Državama, koje pak zaostaju za Kinom, jedan je od zaključaka proizišao iz rasprava na konferenciji “Digitalna Hrvatska 2030” u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj koja je okupila veliki broj predstavnika tvrtki, hrvatskih vlasti i gostiju iz inozemstva.
Razgovaralo se o digitalnoj ekonomiji i digitalnoj infrastrukturi i općenito izazovima za ICT sektor u vezi zadržavanja i ‘proizvodnje’ stručne radne snage, financiranja i investicija tvrtki, te digitalne transformacije javnih usluga i biznisa. Rezultati napora u vezi svih tih tema, pokazat će se na sljedećem mjerenju DESI indeksa, a cilj je do 2030. biti digitalizirano i napredno društvo, za što Hrvatska svakako ima potencijala, ocjena je sudionika. Prema DESI-ju Hrvatska je na 19 mjestu, što jest napredak, no ostavlja mnogo mjesta za poboljšanja posebice u dijelu javnih usluga koje su gotovo na začelju ljestvice dok smo spram digitalnih vještina na vrlo dobrom 13. mjestu.
IT os pametne specijalizacije
Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za razvij digitalnog društva Bernard Gršić te državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Nataša Mikuš Žigman naglasili su da se u Hrvatskoj ulažu napori za napredak po DESI indeksu, kao i da mnogi u digitalizaciji vide priliku za razvoj.
Gršić je podsjetio da je cilj digitalne transformacije stvoriti bolje uvjete za život građana i poslovanje uz nove tehnologije i stvaranje dodane vrijednosti, upri čemu je naveo primjer sustava javnih usluga e-Građani, koji koriste 1,6 milijuna građana.
Na portalu e-Građani sve je više usluga za tvrtke i poduzetnike, a to znači brže, jednostavnije i lakše poslovanje. U narednih nekoliko godina RH će investirati gotovo 3 milijarde kuna u digitalnu transformacija koja će omogućiti produktivnije, a time i konkurentnije gospodarstvo Hrvatske, a cilj nam je dostići prosjek EU kada se radi o DESI-ju.
Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica, Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja izvijestila je kako će do kraja godine biti gotov Nacionalni plan digitalne transformacije gospodarstva i Nacionalni plan umjetne inteligencije, dok je S3 strategija Strategija pametne specijalizacije najbliža završetku, koja je sada u finalnoj fazi. Novost u tom dijelu odnosi se na to da će ICT sektor konačno postati vertikalna os te će time taj sektor dobiti dodatnu priliku da novac EU namijenjen Hrvatskoj koristi i za razvoj digitalnih proizvoda. I do sada je ICT sudjelovao u projektima financiranim EU novcem, no po horizontalnoj osnovi i bio je zastupljen u preko 80 posto, no sada će imati dodanu mogućnost razvoja u sferi digitalnih i kreativnih proizvoda.
N. Mikuš Žigman usto je navela da 40 posto tvrtki u Hrvatskoj prepoznalo digitalnu transformaciju kao priliku te kako ohrabruju pozitivni rezultati u dijelu sofisticiranih digitalnih vještina no kako je još teško pronaći dovoljan broj zaposlenika s odgovarajućim digitalnim vještinama. Stoga će se unutar Plana za oporavak i otpornost kao i višegodišnjeg financijskog okvira, kazala je, biti osigurati sredstva za realizaciju takvih projekta.
Mladen Pejković, stariji izvršni direktor za transformaciju i ICT Atlantic grupe istaknuo je da mnoge tvrtke u Hrvatskoj rade na digitalizaciji te da će od mogućih 49 posto radnih sati, po procjenama, oko 22 posto radnih sati doista biti automatizirano do 2030., kada će na sceni, po njemu, biti potpuno novi poslovni model u kojemu će korisnici provoditi do tri sata dnevno u nekoj vrsti virtualne stvarnosti i metaverzuma.
- To su modeli na koje se moramo prilagoditi i očekuju nas velike tehnološke i procesne promjene, koje moraju ići u simbiozi, kao i jačanje suradnja ne samo s lokalnim nego i globalnim IT kompanijama - ocijenio je Pejković te se osvrnuo i na novac koje Hrvatska ima na raspolaganju iz EU. - Mi možemo povući 24,5 milijardi eura, no za realni i privatni sektor prema sadašnjim planovima ostat će manje od sto milijuna eura za digitalnu transformaciju. To je premalo. Trebali bismo razmisliti o redistribuciji i još jednom promisliti kako uložiti taj novac. Nadalje, kada se radi o državi i njenoj ulozi možda bi trebalo ponovno revitalizirati temu poreznih rasterećenja u kontekstu zadržavanja stručnjaka u zemlji – poručio je Mladen Pejković koji vjeruje da su pomaci na DESI ljestvici itekako mogući jer potencijal postoji.
Ne sluša se gospodarstvo
Nikola Dujmović, direktor Spana, softverske tvrtke koja je izašla lani na Zagrebačku burzu, komentirao je ključne izazove za hrvatsku IT industriju.
- Da, u IT-ju sam više od 20 godina i dobro poznajem prilike u Hrvatskoj, i moram reći državi, nemojte nam pomagati. Primjer s paušalnim obrtima koji je doveo do usitnjavanja industrije dovoljan je. A oni koji su postigli uspjeh, poput Infobipa napravili su to unatoč a ne zahvaljujući državi. Jednako tako Span sve što je postigao također je napravio unatoč prilikama koje tu vladaju - kazao je Dujmović, posebno ističući činjenicu da Infobip nije hrvatska tvrtka te da poreze plaća u UK.
- Da, dečki su uspješni, ali odavno su otišli iz Hrvatske tu sada samo rade zgrade i moramo im poželjeti sreću. U hrvatskoj jurisdikciji ne može izrasti globalna tvrtka i to su činjenice. Ne treba se zavaravati i ne trebamo sami sebi povlađivati. Uvijek se vodim inženjerskim pravilom, da je negativan feedback jedini koji tjera naprijed i koji može stvari popraviti. Od 100 uspješnih firmi, 13 ih je Silicijske doline, jedna iz EU jer iz ovdašnjih jurisdikcija to nije moguće - bio je direktan Dujmović.
Adrian Ježina, predsjednik uprave Telemach Hrvatska, založio se za to da Hrvatska ciljeve mora postaviti ambiciozno jer se jedino tako može uspjeti, te zaključio da političari trebaju više slušati gospodarstvenike. Primjerice, S3 strategija mogla je biti riješena još prije deset godina da se slušalo privatni sektor, dodao je Ježina, a kada se raid o DESI-ju trebamo imati veću ambiciju od toga da dostignemo prosjek i naravno raditi na tom cilju.
Gost iz Slovenije, Mark Boris Andrijanič ministar za digitalnu transformaciju kazao je kako je po DESI indeksu Slovenija sada na 13. mjestu, s čime nisu zadovoljni i ciljaju doći u top pet, za što su planirana i velika ulaganja, samo ove godine 31 milijun eura.
- Imamo vrlo ambiciozan cilj, stoga smo okupili eksperte koji su nam iznijeli svoje prijedloge i preporuke - njih 65. Implementirat ćemo više od polovice do kraja godine, poput poreznih olakšica za digitalne investicije, olakšice za visokokvalificirane stručnjake - istaknuo je Andrijanič koji se pohvalio najvećim brojem robota po glavi stanovnika.
Na panelima sudjelovali su i Jiri Sven Sverak, iz Amazon Web Servicesa; Davor Malojčića, direktor za srednju i istočnu Europu i istočni Mediteran, Kyndryl, Tatjana Skoko, direktorica Microsofta Hrvatska, Andrea Antoniou, regionalna direktorica za srednju, istočnu i južnu Europu, Iron Mountain.