COVID-19 odnio je 2020. godine više od deset posto dohotka zaposlenima na Malti, u Hrvatskoj i Italiji, a najmanje u Njemačkoj i Nizozemskoj – između jedan i dva posto. Sve su države posebnim transferima nadoknađivale te gubitke, Njemačka, Nizozemska i Finska uspjele su nadoknaditi gotovo sve, no činila je to i Hrvatska. Procijenjeni gubitak u dohocima od 11 posto Hrvatska je potporama gotovo prepolovila na oko 6 posto.
Široko rasprostranjeni transferi utjecali su i na to da se lani u Hrvatskoj povećala srednja razina dohotka, navodi Eurostat u prvoj analizi kretanja nejednakosti i dohodaka u godini korone. Ispostavilo se da su na razini EU zaposleni u prosjeku izgubili oko 7 posto svog srednjeg dohotka. Gubici su nejednako raspoređeni među zemljama i posebno su teški u najugroženijem podskupinama radno sposobnog stanovništva. Iako se Hrvatska nalazi pri vrhu po naglom padu dohotka od zaposlenja, taj je gubitak ublažen visokim potporama pa nije došlo do pogoršanja socijalne slike i povećanja broja građana koji se nalaze u riziku od siromaštava.
Svaka druga članica imala je umjereni porast stope rizika od siromaštva za radno sposobno stanovništvo, a znatnije povećanje bilježe Portugal, Grčka, Španjolska, Italija i Irska. Mladi ljudi u krizi su prošli lošije od starije populacije, jer su najčešće ostajali bez posla. Bilježi se i veći udio maloljetnika među siromašnima.