Stručnjaci upozorili: Hrvatska neće moći povući 9,6 milijardi eura iz EU

Vrlo je vjerojatno da Hrvatska neće bespovratno povući 9,6 milijardi eura iz Europske unije, nedostaje ozbiljnih projekata i institucionalne baze te nam pod hitno trebaju reforme u svim dijelovima sustava, zaključeno je na panel-diskusiji „Poduzetništvo za vrijeme koronakrize“ organiziranoj od udruge Nova perspektiva te pod pokroviteljstvom europske konzervativne političke zaklade New Direction. Ova je suradnja, čulo se, kruna dobrih veza između poljskih konzervativaca i Hrvatskih suverenista kao naše parlamentarne konzervativne opcije, ali i pokazatelj dobre umreženost konzervativnih opcija na razini Europske unije.

Ekonomski stručnjak s područja politike i financijskih tržišta Branimir Perković, istaknuo je kako se u Hrvatskoj pod hitno trebaju napraviti reforme koje će dati dugoročan učinak, a ukazao je i na veliki pad BDP-a koji je pomnije analizirala profesorica Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta Vedrana Pribičević.

– Hrvatska trenutačno ima BDP kakav je imala 2004. godine. Izgubili smo 15 godina, što je porazno i trebamo se zapitati koji je model rasta hrvatske ekonomije. Hrvatska je ekonomski trabant i moramo promijeniti model rasta. To je razlog što smo dobili najviše europskih sredstava. Bojim se da Hrvatska ima sindrom najmlađeg djeteta – smatra Pribičević.

Latvijski ekonomist i član Europskog parlamenta Roberts Zile smatra kako to nije razlog zbog kojeg je Hrvatska dobila najviše novca iz europskih fondova.

– Mnoge zemlje imaju problem s neuključivanjem privatnog sektora. Hrvatska ima isti problem kao i Grčka. Zbog krize izazvane koronavirusom i velikim padom BDP-a dobili ste najviše sredstava. Takva je struktura vašeg gospodarstva. Ako ne uspijete doći do planiranog novca iz fonda, moglo bi doći do velikih ekonomskih problema – objasnio je.

Predsjednik udruge Glas Poduzetnika Hrvoje Bujas istaknuo je kako se u Hrvatskoj pod hitno trebaju napraviti reforme koje će dati dugoročan učinak, a s njim se složio i ekonomski analitičar Guste Santini.

– Lažna je dilema treba li investirati u privatni ili javni sektor. Kada zemlja ima ovaj dohodak per capita i ovaj odnos realnog sektora te razinu ovisnosti, kriza je pokazala da ne proizvodimo da bismo opstali. Deficit robne razmjene je kroničan – naglasio je Santini.

Što se tiče poreznih opterećenja, Pribičević smatra da je empirijski dokazano kako je puno veći transfer u proračun tamo gdje je vladajuća stranka na državnom nivou ista kao i u jedinici lokalne samouprave.

– Mi imamo poreznu depresiju. I knjigovođe su izgubljeni u tom cijelom sustavu. Nama trebaju hrabri političari, hrabri građani i hrabre reforme. Od toga nemamo ništa. Dolazimo do situacije gdje građani opet prelaze u sivu ekonomiju jer je to jedini način da se opstane. Porez treba biti jednostavan, privlačan, pravedan i razumljiv. Što manji porezi garantiraju veće investicije, a dugoročno održivu ekonomiju – rekao je Bujas, dok Santini dodatno naglašava kako se izravni porezi trebaju smanjiti, pogotovo porez na dohodak.