Ako bi se dubina krize i pesimizma mjerili prema broju prodanih automobila, tada bi Rusi i Hrvati bili najpesimističniji narodi u Europi. U kriznoj 2009. u Hrvatskoj se prepolovila prodaja automobila, a isto je bilo i u Rusiji, za razliku od eurozone gdje je pad prodaje bio nešto manji od 2 posto i uglavnom se dogodio u prvom dijelu godine. Rast prodaje automobila doživljava se kao jedan od prvih znakova oporavka ekonomije i potrošnje.
U eurozoni je prosinac donio 16% povećanja prodaje, Sloveniji 12 posto, a Hrvati su u zadnjem mjesecu 2009. i dalje imali pad od 42 % prema istom razdoblju 2008. Osim straha od budućnosti, koji je građane prometnuo u racionalne potrošače, prodaju su smanjile i visoke bankarske kamate koje su trenutačno između 10 i 11% – a na tim su vrijednostima bile najveći dio prošle godine.
Hrvatska udruga poslodavaca tvrdi da ni uobičajeno rastrošan prosinac nije preokrenuo trend pada potrošnje, pa bi pad BDP-a u zadnjem tromjesečju 2009. mogao biti veći od očekivanih 6%. Vlada nije pokazala veće razumijevanje za zahtjev HUP-a da se potrošnja potakne povlačenjem kriznog poreza, a ministar financija Ivan Šuker kazao je da porez nije moguće povući jer bi se država morala još više zaduživati ili povećavati deficit.
hrvati požurite kupit novi automobil tako ćete pomoć hrvatskom gospodarstvu, zbog čega i od čega da hrvatski radnik kupi novi auto. a što se auti neprodaju nek se brinu francuzi česi njemci talijani itd.