Hrvatska je po konkurentnosti na 59. mjestu među ukupno 63. vodeće svjetske ekonomije, pokazuju rezultati "Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2017" Instituta za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne koje je objavio njihov partner, Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK).
U ovogodišnjem izvješću Hrvatska se s lanjskog 58. spustila na 59. mjesto, unatoč tome što je i ove godine poboljšala svoju ocjenu konkurentnosti u odnosu na prošlu godinu - na 56,519 bodova.
Ljestvica konkurentnosti IMD-a prikazuje 346 kriterija od kojih se dvije trećine odnose na statističke indikatore, a jedna trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Istraživanje je provedeno u veljači i ožujku 2017. godine i bazira se na dostupnim statističkim podacima za 2016. godinu.
Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD mjeri koliko dobro zemlje upravljaju svim svojim resursima i kompetencijama kako bi olakšale dugoročno stvaranje vrijednosti. Metodologija IMD-a temelji se na analizi četiri faktora konkurentnost, i to: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura, te pet indeksa za svako područje.
U ovogodišnjem izvješću Hong Kong je zadržao prvu poziciju i po drugi je put vodeća ekonomija po kriteriju konkurentnosti. Druga zemlja na ljestvici konkurentnosti je Švicarska, zatim slijede Singapur, SAD, Nizozemska Irska, Danska, Luksemburg, Švedska i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Od zemalja novih članica EU jedino je Bugarska za jedno mjesto neznatno poboljšala svoju poziciju, Slovenija je ostala na 43. mjestu, dok su ostale zemlje pale na ljestvici konkurentnosti. Značajan pad imala je Slovačka za 11 mjesta, Mađarska za 6 i Poljska za 5 mjesta.
Inače, IMD prvi put ove godine objavljuje zasebno rangiranje digitalne konkurentnosti zemalja, prema kojem se Hrvatska nalazi na 48. mjestu. Digitalna konkurentnost temelji se na analizi tri faktora: znanju, tehnologiji i spremnost za budućnost.
Kao i prošlih godina, navodi se u analizi, glavne hrvatske slabosti su loše poslovno okruženje, slaba otpornost na krizu, niska zaposlenost, nezaposlenost mladih, starenje stanovništva kao i nedovoljna diversifikacija gospodarstva. Zamjera joj se i državno vlasništvo u kompanijama, neprilagodljive politike vlade, loš pravni i regulativni okvir, imigracijski zakoni, visoka cijena kapitala te preveliki porezi i doprinosi;
Hrvatski izazovi u ovoj godinu su poticanje rasta BDP-a, posebno kroz izravne strane investicije te provođenje brzih reformi u javnoj administraciji kako bi se povećala efikasnost. Predlaže se i smanjivanje tereta poreza na poslovanje, posebno parafiskalnih nameta i skrivenih troškova. Hrvatska Vlada bi nadalje morala provesti mjere koje bi povećale zaposlenost i zadržale mlade, obrazovane ljude u zemlji, ističe se u priopćenju NVK-a.
"Ulaskom u EU, Hrvatska je dobila priliku priključiti se državama i društvima s kojima se je desetljećima uspoređivala i čiji smo životni standard priželjkivali. Nažalost, Hrvatska je ulazak u EU dočekala nespremna pa nije uspjela potencijal pretvoriti u realizaciju. Stoga i danas gledamo kako brojni mladi stručnjaci napuštaju našu zemlju, propuštamo prilike za ostvarivanje naših aspiracija, a istovremeno trošimo resurse na greške prošlosti. I ova analiza pokazuje naše slabosti u svim područjima, pa čak i u onim, poput telekomunikacija i ICT sektora, u kojima smo prije desetak godina bili među naprednijim. Smatramo ovu godinu kritičnom i prijelomnom. Konačno trebamo pristupiti ozbiljnim i temeljitim reformama i promjenama koje bi omogućile zaokret koji odavno priželjkujemo", istaknuo je predsjednik NVK-a Ivica Mudrinić.