Europska komisija priznala je danas Hrvatskoj da je učinila dovoljne napore da izađe iz ekonomskog nadzora EU poznatijeg kao “procedura prekomjernog deficita” te istovremeno dala hrvatskoj Vladi novih pet ekonomskih preporuka koje su vrlo slične prošlogodišnjima, ali je prvi put među tim preporukama spomenula kurikularnu reformu: između redaka Bruxelles staje na stranu originalnih ciljeva zacrtanih u vrijeme Borisa Jokića i njegove stručne skupine za provedbu kurikularne reforme.
‘Revidirana’ reforma
U tekstu Europske komisije, koji još treba potvrditi Vijeće EU, opisuje se kako je kurikularna reforma u Hrvatskoj “revidirana, a njezina primjena bila znatno usporena, nakon ambivalentne reakcije dionika”, što je formulacija kojom EK opisuje negativnu reakciju konzervativnih udruga na rad Jokićeve stručne skupine. Kad je, podsjetimo, Vlada premijera Tihomira Oreškovića signalizirala odustajanje od primjene reforme, a Jokić i njegov tim zbog dali ostavke, podršku Jokićevoj kurikularnoj reformi iskazali su građani na prosvjedu u Zagrebu. Sada, međutim, izgleda kao da se cijeli EU pridružuje tom lanjskom prosvjedu podrške: u ekonomskim preporukama Komisija izrijekom spominje kurikularnu reformu i traži ubrzanje njezina provođenja prema “originalnim ciljevima”. U toj, trećoj preporuci govori se i o potrebi boljeg obrazovanja za odrasle, posebno za starije radnike, niskokvalificirane radnike i dugoročno nezaposlene osobe.
Prva od pet preporuka, po kojima se očekuje da Hrvatska postupa u ovoj i 2018. godini, odnosi se na fiskalnu politiku: “Poduzeti potrebne korake za uvođenje vrijednosnog poreza na nekretnine.” Druga preporuka traži da se obeshrabri rani odlazak u mirovinu te da se povećanje zakonske dobi za umirovljenje na 67 godina dogodi brže nego što je planirano (a sada je planirano da se to dogodi 2038.). “Ubrzanje toga se razmatra, ali nije još usvojeno”, tvrde u Komisiji. U drugoj preporuci govori se i o potrebi usklađivanja posebnih, privilegiranih mirovina s općim mirovinama, a spominje se i poboljšanje sustava socijalne pomoći.
Učinkovitija javna uprava
Četvrta preporuka govori o potrebi povećanja učinkovitosti javne uprave. I, konačno, peta preporuka traži da se ubrza “deinvestiranje” poduzeća u vlasništvu države, kao i državne imovine, pri čemu se misli na privatizaciju. Preporučuje se i poboljšanje kvalitete i učinkovitosti pravosuđa, kao i smanjenje opterećenja poduzeća, što je također EU spominjao i u preporukama proteklih godina, ali sada ocjenjuje da je i ispunjavanje u tom dijelu išlo presporo. Primjerice, prije godinu dana Vlada je odlučila ukinuti 13 parafiskalnih nameta i smanjiti još dodatnih 11, ali tu odluku sporo provodi. Premijer Andrej Plenković zadovoljno je danas komentirao preporuke poručivši da će nastaviti nacionalni program reformi. O izlasku iz procedure, u koju smo ušli odmah nakon ulaska u EU 2013., Plenković kaže: To je potvrda da su Vlada, potpredsjednica i ministar financija izvrsno odradili posao i da je Hrvatska na dobrom putu.
dakle da prevedemo preporuke EK na jednostavan jezik: 1 - uvedite porez na nekretnine da budete kao mi, 2 - prestanite puštati u penziju prije vremena, 3 - imate previše nepismene radne snage, 4 - imate previše birokracije, 5 - morate pustit korporacijama da preuzmu državu.