Je li problem manjka konkurentnosti domaće proizvodnje u manjku strategije, nesklonosti proizvođača za udruživanje ili nedostatku skladišnih kapaciteta? Neka su to od brojnih pitanja na koja se tražio odgovor na okruglom stolu 'Voće i povrće' u seriji stručnih okruglih stolova pod nazivom 'Snaga hrvatske hrane' u organizaciji Poslovnog dnevnika.
"Hrvatska unatoč prirodnim predispozicijama ostvaruje premalu proizvodnju u odnosu na ukupni uvoz hrane. Osobno me najviše iznenadilo da u jednoj Nizozemskoj bolje uspijevaju krumpiri i mrkva nego u Hrvatskoj koja ima neusporedivo povoljniju klimu", istaknuo je glavni urednik Poslovnog dnevnika Mislav Šimatović otvarajući raspravu.
"Ključno je pitanje kako povećati konkurentnost i samodostatnost domaće proizvodnje? Država je puno učinila u posljednjih nekoliko godina, ali rezultat još nije na dovoljnoj razini", smatra Dražen Miloloža iz sektora za poljoprivredu Hrvatske gospodarske komore.
Nove nasade nisu pratile investicije u skladišne prostore pa se danas između 50 i 70 tisuća tona voća i povrća nema gdje smjestiti. "Ako ne izvezemo višak, na domaćem tržištu stvara se pritisak na cijene i prodajna cijena bude i niža od proizvodne", ističe Željko Banjavčić iz Hrvatske voćarske zajednice. No, situacija je prekompleksna da bi ju voćari mogli sami riješiti, upozorava i Antun Plivelić iz tvrtke Gomolava. "Mi nikad nismo definirali koliko nam treba tona po hektaru da branimo proizvodnju. Država treba uskočiti i pomiriti interese proizvođača i otkupljivača, a situacija je takva da se kolege žale da ne mogu dobiti termin za sastanak u Ministarstvu poljoprivrede", kaže Plivelić.
Zbog manjka strategije proizvodnja voća i povrća je prepuštena stihiji i uvoznim lobijima, smatra Zvonimir Belić iz Zarja grupe koja proizvodi rajčice. "Svi problemi su povezani: Ministarstvo nema strategiju, a država bi trebala organizirati proizvodnju i napraviti dugoročnu strategiju za narednih 10 do 20 godina", kaže Belić napominjući da Europa problem riješila razvojem klastera.
Proizvođačima voća i povrća na raspolaganju je 332 milijuna eura za ulaganje u sklopu mjera ruralnog razvoja, među kojima je i program potpora do najviše pet milijuna eura u preradbeni sektor što znači da i se time mogle financirati investicije do 10 milijuna eura, kaže Miljenko Rakić iz Ministarstva poljoprivrede. Kad je strategija, odnosno njezin manjak u pitanju, Rakić kaže: "Ne može se reći da ne kasnimo, no sad bar imamo okvir Europske unije za narednih sedam godina. Dosad su, među ostalim, i česte promjene zakonodavnog okvira predstavljale problem, no određeni razgovori se vode", kaže.
Ako je suditi prema najnovijem istraživanju Agencije o sigurnosti hrane, hrvatski potrošači ne trebaju brinuti je li ono što jedemo sigurno. "Premda se moderna proizvodnja ne može zamisliti bez upotrebe pesticida, bitno je da oni ne budu iznad dopuštene razine.", rekla je Sanja Miloš iz Hrvatske agencije za hranu poručivši domaćim potrošačima da mogu biti mirni jer se među 400 uzoraka na tržištu samo u jednom se našlo pesticida iznad dopuštene razine.