U godinu dana cijene hrane u Hrvatskoj skočile su 20 posto, dva puta više od prosječnog povećanja cijena prehrambenih namirnica u Europskoj uniji.
Kruh je jedna od namirnica koja je u godinu dana kod nas poskupjela i više od toga – 31 posto, pokazuju objavljeni podaci Eurostata. Hrvatska se prema rastu potrošačkih cijena kruha našla među prvih pet država članica s najvećim poskupljenjem. Prva je Mađarska, u kojoj je kruh u godinu dana poskupio 65 posto, a slijede Litva, Estonija, Slovačka i Hrvatska s poskupljenjem od 31 do 33 posto!
Kruh 16% izdataka za hranu
Različite su veličine i vrste kruha u ponudi, no rijetkima je cijena deset kuna i manje, a najčešće se štruca kruha prodaje po 13 do 15 kuna. Kruh se, inače, nije našao među devet prehrambenih artikala kojima je Vlada vratila cijene za trećinu i zamrznula ih, ali jest, primjerice, brašno. Moguće je da u Vladi nisu htjeli riskirati s mogućom nestašicom kruha, kao što se dogodilo s umjetno proizvedenom nestašicom šećera, te se u Vladi nadaju da će na cijene kruha utjecati pojeftinjenjem brašna. A Hrvatska, zapravo, ne ovisi o tome što se događa na globalnom tržištu žitarica jer ih proizvodi dovoljno za vlastite potrebe.
Pšenice ima i za izvoz pa se poskupljenje uglavnom veže uz skuplje energente, struju i plin koji se koriste za krušne peći, skuplja gnojiva i slično. Dobiju li pekarnice povlaštene cijene struje i plina, vjerojatno će imati prostora i za smanjenje cijena kruha i peciva, no iz iskustva znamo da su cijene uvijek lakše išle prema gore, dok su pojeftinjenja uglavnom bila strogo kontrolirana. Sada u pekarnicama jedna kiflica dođe koliko je donedavno bila štruca kruha.
Prema anketi o potrošnji kućanstava iz 2019. godine, kod nas svaki član kućanstva u prosjeku pojede 45 kilograma kruha i peciva godišnje, no isto tako potroši se i 15 kilograma brašna po osobi, sedam kilograma tjestenine, jedan kilogram pahuljica te po dva kilograma ostalih proizvoda od žitarica. Na kruh je, naprimjer, odlazilo 16 posto svih izdataka za hranu, što je važna stavka. Više nego za kruh odlazi samo za meso – oko 30 posto budžeta za hranu, dok treću važnu stavku čine izdaci za mlijeko, sir i jaja, koji su odnosili daljnjih 15 posto budžeta. Anketa o potrošnji stanovništva provodi se sporadično pa je te 2019. prosječno kućanstvo za hranu godišnje izdvajalo oko 23 tisuće kuna.
S obzirom na inflaciju u protekle tri godine, za istu količinu kupljenih namirnica ove bi godine godišnja košarica prehrambenih namirnica mogla skočiti na oko 36.000 kuna! Plaće i mirovine sigurno nisu toliko porasle da bi pokrile velika poskupljenja. Europske vlasti za veliko povećanje cijene kruha krive rusku invaziju na Ukrajinu, koja je poremetila globalna tržišta budući da su Rusija i Ukrajina bile glavni izvoznici žitarica, pšenice, kukuruza, uljarica (osobito suncokreta) i gnojiva.
– U kolovozu 2022. cijena kruha u Europskoj uniji bila je u prosjeku 18% viša nego u kolovozu 2021. To je veliki porast u usporedbi s kolovozom 2021., kada je cijena kruha bila u prosjeku 3% viša nego u kolovozu 2020. – navodi Eurostat.
Posljedica špekulacija
Cijene pekarskih proizvoda u Hrvatskoj bez prestanka rastu od 2020. godine, a i stručnjaci poput profesora Agronomskog fakulteta Zagreb Ive Grgića ističu da u mnogim situacijama ne postoji opravdanje za divljanje cijene hrane kakvom svjedočimo. One su često i posljedica špekulacija na tom tržištu, kao uostalom i na tržištima drugih roba i sirovina.
Vlada je nedavno propisala najveće maloprodajne cijene za ulje, mlijeko, oštro i glatko brašno, šećer, nekoliko vrsta svinjskog mesa te cijelo pile i cijene im je srezala od 20 do 34 posto. Također u te cijene trgovci moraju ugraditi maksimalnu maržu od pet posto, odnosno jedan posto za svinjetinu i šećer.
Grgić je odmah kazao da ne očekuje veliki realni učinak od ograničavanja cijena spomenutih proizvoda dodajući da je prije svega riječ o psihološkom smirivanju građana, koji će na kraju i snositi cijenu cijelog Vladina paketa.
VIDEO: Vlada objavila nove cijene goriva: Dizel znatno jeftiniji, a benzin malo skuplji.
Pazi ovo!!! Cijena kruha (brašno, kvasac i voda) je veća jer je gnojivo i slično poskupilo? Pa otkada se u brašno i vodu umjesto kvasca stavlja gnojivo? Brašno košta 5 kn za 1 kg. Znaju li u vladi da u struci kruha nema 2 kg brašna i da za pečenje tog kruha treba potrošiti manje od 2kW el. energije (1kW 0,5kn). Da cijena je to za kućanstvo jer pekare porezno prijavljuju MANJE od 10% prodane robe! 1 pecivo košta kao 2-3 kg žita. Vlada je u nesposobna i u rasulu potresena lopovlukom i krađama koje čine njihovi podanici (od INA pa do kriminala kojeg rade banke i HNB).