Hrvatska sve više postaje zemlja ekstrema; ukupna financijska imovina kućanstava dosegnula je vrijednost od 576 milijardi kuna na kraju trećeg kvartala 2021. i porasla je 2,2 posto u samo tri mjeseca, u odnosu na prethodni kvartal, dok istodobno prema službenoj statistici skoro milijun stanovnika živi u riziku od siromaštva.
Prema najnovijem Statističkom priopćenju o statistici financijskih računa za treće tromjesečje 2021. Hrvatske narodne banke, u skladu s tim, raste i zaduživanje; financijske obveze kućanstava iznosile su 156 milijardi kuna i 1,2 posto su veće u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja.
Ta su kretanja rezultirala povećanjem financijske netovrijednosti sektora kućanstava na 420 milijardi kuna ili 2,6 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja, čime se nastavio trend postupnog, ali postojanog povećavanja financijske netovrijednosti ovog sektora – kažu analitičari središnje banke.
Iako su samo depoziti kućanstava lani dosegnuli 242,2 milijarde kuna, što je porast veći od 20 milijardi kuna u godinu dana, od tri milijuna građana sa štednjom u bankama više od milijun kuna na računu ima svega 1,7 posto štediša – njih 50-ak tisuća. Prema podacima koje je ranije objavljivao HNB, prosječan je iznos depozita oko 300 eura, svega 2250 kuna, triput manji nego u Sloveniji, devet puta niži nego u Poljskoj, a 20 puta niži od prosjeka eurozone.
Istodobno, na kraju trećeg tromjesečja financijska imovina hrvatskoga gospodarstva iznosila je 2.718 milijardi kuna, što je povećanje od 89,1 milijardi kuna u tri mjeseca i 211,9 milijardi kuna u razdoblju od godinu dana. Zaduživanje gospodarstva je usporenije: financijske obveze hrvatskoga gospodarstva iznosile su 2.864 milijardi kuna, a povećale su se za 53,3 milijardi kuna u tromjesečju, odnosno za 182,4 milijardi kuna u razdoblju od godine dana. U odnosu na BDP financijska imovina hrvatskoga gospodarstva na kraju trećeg tromjesečja 2021. iznosila je 650 posto godišnjeg BDP-a, što je smanjenje od 14,4 postotnih bodova u tom tromjesečju i smanjenje od jedan postotni bod u razdoblju od godinu dana.
Financijske obveze hrvatskoga gospodarstva smanjile su se za 25,4 postotna boda u tromjesečju i za 11,7 postotnih bodova u godinu dana te su na kraju trećeg tromjesečja 2021. dosegnule razinu od 685 posto godišnjeg BDP-a. Time je nastavljeno smanjenje stanja imovine i obveza hrvatskoga gospodarstva u odnosu na BDP, koje je započelo u prethodnom tromjesečju zahvaljujući sporijem rastu njihove vrijednosti u odnosu na rast tromjesečnog BDP-a.
Ukupna financijska imovina nefinancijskih poduzeća iznosila je 767 milijardi kuna, 2,1 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja. Financijske obveze nefinancijskih poduzeća iznosile su 1.151 milijardu kuna, što je pad od 0,2 posto u odnosu na kraj prethodnog tromjesečja. Rezultat takvih kretanja bilo je povećanje financijske netovrijednosti sektora nefinancijskih poduzeća na 384 milijarde kuna, što je 4,7 posto više nego na kraju prethodnog tromjesečja.
VIDEO Prvi rezultati popisa: RH ima 3,888.529 stanovnika, to je čak 396.360 manje od 2011.!
Za tu pojavu kad je netko u "debelom" plusu na računu - to ekonomisti ciničkog usmjerenja nazivaju "ima manjak mašte". Hrv. pučanstvo je znano debt friendly, sklono (lakomo!) ulaziti u dug svih fela, od minusa na računima, kartica i sl. Posljedično, nastaju kasnije teške glavobolje pojedinaca - koji su se toliko "preforsirali" da postanu društv. problem jer par stotina tisuća notornih dužnika - e to je dio glasačke mašinerije koja bi se mogla ustremiti protiv vladajućih, ako se nešto na brzinu ne smisli da im se na račun proračuna RH ne "posuši" bar dio dugovanja. Od jednog takvog sam čuo i ono što nije za vjerovati - da nek i padne A bomba na Zagreb, njemu je kreditna rata neizdrživa. Tako stvari većinom stoje, odnosno na staklenim nogama vječnih dugovanja na sve strane - utješno pročitati da ima i onih koji imaju ušteđevinu za crne dane, to budi nadu.