iznosi 68% BDP-a

Hrvatski javni dug i dalje raste, gori su samo Slovenija, Grčka i Cipar!

Foto: Hrvoje Jelavić/Pixsell
Hrvatski javni dug i dalje raste, gori su samo Slovenija, Grčka i Cipar!
22.07.2014.
u 18:24
Analiza HNB-a: Rizici za financijsku stabilnost koji proizlaze iz domaće ekonomije još su tu jer rasta i dalje nema
Pogledaj originalni članak

Hrvatska je u skupini četiriju zemalja EU čiji je javni dug u prvom tromjesečju ove godine najviše narastao u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Javni dug na kraju ožujka iznosio je 221,8 milijardi kuna, odnosno 68 posto BDP-a i na godišnjoj razini porastao je za 9,9 postotnih bodova.

Najbolje Poljska i Njemačka

Na kraju četvrtog lanjskog kvartala javni dug naše zemlje iznosio je 67,4 posto BDP-a, a u prvom kvartalu 2013. godine 58,2 posto BDP-a. Uz Hrvatsku, najveći rast javnog duga na godišnjoj razini imali su Cipar za 24,6 postotnih bodova, Slovenija 23,9 i Grčka 13,5 postotnih bodova. S druge strane, najveće usporavanje javnog duga ostvarile su Poljska i Njemačka, a u te dvije zemlje isti je trend vrijedio i prošle godine pa je zabilježen i najveći pad javnog duga u odnosu na posljednji lanjski kvartal.

Prema najvećem rastu u odnosu na kraj prošle godine opet je prednjačila Slovenija uz Mađarsku, Belgiju i Portugal. U eurozoni javni je dug, nakon dva kvartala pada, na kraju ovogodišnjeg ožujka u odnosu na posljednji kvartal lani porastao sa 92,7 na 93,9 posto BDP-a, dok je u cijelom EU porastao sa 87,2 na 88 posto BDP-a.

U Hrvatskoj je od 2010. do 2014. javni dug narastao za 50 posto. Najveći javni dug ima Grčka – 174 posto BDP-a, Italija 135,6 posto, Portugal 132,9 posto... U najnovijoj analizi HNB-a napominje se kako su rizici za financijsku stabilnost koji proizlaze iz domaće ekonomije još prisutni, upravo zbog rasta javnog duga i daljnjeg izostanka gospodarskog rasta.

Povoljno okruženje

– Iako bi procedura prekomjernog deficita trebala pružiti okvir za fiskalnu politiku koja će osigurati održivost javnog duga u idućem razdoblju, znatan rast državnog duga u proteklih nekoliko godina te dugotrajna recesija utječu na relativno lošu percepciju Hrvatske na međunarodnim financijskim tržištima – ističu u analizi središnje banke.

Tvrde da se ta percepcija ogleda u relativno visokim premijama za rizik u odnosu na usporedive države te čini trošak financiranja gospodarstva visokoosjetljivim na promjene sklonosti riziku na svjetskim financijskim tržištima. Ipak, u prilog nam ide povoljno okruženje na svjetskim tržištima koje smanjuje premiju rizika pa nam se i zato rizik refinanciranja vanjskog duga koji dospijeva u ovoj godini smanjuje, čemu je dokaz posljednje rekordno izdanje državne obveznice uz prinos od svega četiri posto. U HNB-u dodaju i kako je rizik smanjen zbog “malo manje loših” makroekonomskih izgleda za domaće gospodarstvo.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 5

KA
kafka
19:35 22.07.2014.

Što nas samo još čeka? !! . . . . . . . . . Zar ovi na vlasti ne vide što rade državi i građanima?

TH
than
18:38 22.07.2014.

Bez ikakvih reformi, jedino sto preostaje je konstantni pad. Eto proci ce i treca godina ove vlade, a od reformi niti 'R'. Sve vise blokiranih racuna, sve vise ljudi bjezi odavde, sve vise sirotinje, sve vise nezaposlenih (necemo po onim namjestenim statistikama koje se rade po zelji druga Mrsica, jer u isto vrijeme pada broj zaposlenih, tako da je nemoguce da i jedno i drugo padaju). Dobili smo 20tak tisuca novih podobnih na grbacu samog proracuna na izmisljena radna mjesta. Djece je sve manje, ne znam niti tko ce vracati dugove, ali znam da ce biti sve gore i gore, jer nista ne rade da bi barem zaustavili stanje. Samo padamo slobodnim padom...

Avatar __MAX__
__MAX__
18:47 22.07.2014.

Kada sam upozoravao na nekontrolirani javni dug...nazivali su me Jugo_Komunjara, Srbo_c... itd. Sada preuzmite odgovornost barem u svojim glvama.