Hrvatski su menadžeri najpesimističniji

Hrvatski su menadžeri uvjerljivo najpesimističniji kad je riječ o izlasku gospodarstva iz recesije. Za razliku od europskih kolega koji smatraju da je gospodarska kriza dosegla vrhunac potkraj prošle godine, čak 60 posto domaćih menadžera očekuje da će se to dogoditi potkraj 2010. ili čak sljedeće godine. Rezanje troškova i smanjenje nelikvidnosti i dalje su u središtu pozornosti hrvatskoga gospodarstva, a strane su kompanije već započele s rastom poslovanja i snažnim prodajnim inicijativama. Ključni su to pokazatelji najnovije studije o trendovima u restrukturiranju koje je proveo Roland Berger, vodeća konzultantska kuća za strateško savjetovanje.

Ovo istraživanje provedeno je među 50 malih i srednjih poduzeća iz sedam različitih industrijskih grana. Prema ispitanicima, kriza u Hrvatskoj najviše je uzrokovala pad prodaje, smanjenje investicija te kronične probleme s naplatom dugova. Više od 60 posto menadžera procjenjuje da će navedeni problemi obilježiti i 2011. godinu.

– Osobito zabrinjava to što svi ispitanici predviđaju dodatno smanjenje broja zaposlenih, pad privatne potrošnje očekuje 80 posto menadžera, a 75 posto ih očekuje državnu regulaciju – istaknuo je Vladimir Preveden, izvršni partner zagrebačkog ureda Rolanda Bergera.

Istraživanje je pokazalo kako više od polovice hrvatskih tvrtki teško dolazi do kapitala putem kredita, pri čemu poduzetnici najviše problema imaju s visokim kamatnim stopama i postroženim uvjetima dobivanja kredita.

– Nelikvidnost je pogodila 50 posto hrvatskih kompanija, a nepovoljni kreditni uvjeti izraženiji su u Hrvatskoj nego u drugim zemljama. To može rezultirati strateškim nedostacima kompanija u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju, što će dodatno smanjiti njihovu konkurentnost – upozorio je Preveden.

Kad je riječ o mjerama hrvatskih kompanija u borbi s recesijom, čak su ih dvije trećine smanjile troškove zaposlenika, uključujući zaustavljanje novih zapošljavanja, zamrzavanje i smanjenje plaća te otpuštanja.

– Kriza je i prilika za restrukturiranje, a oporavak je moguć izlaskom na nova tržišta. Tu prije svega mislim na Rumunjsku, Rusiju, Tursku i Aziju – zaključio je Preveden.