S obzirom na nesigurnost financijskog tržišta uzrokovanu potresom u Japanu i nemirima u sjevernoj Africi te na Bliskom istoku, početkom tjedna bilo je vrlo upitno hoće li Hrvatska uspjeti plasirati obveznice na američkom tržištu, no jučer je potvrđeno da smo uspjeli prikupiti 1,5 milijardi dolara na rok od deset godina uz kupon od 6,375%, što je nešto bolja postignuta cijena u odnosu na lanjsko izdanje.
Ipak, Bloomberg je u svom izvješću, govoreći o novom hrvatskom zaduženju, zaključio kako Hrvatska ima najviše kamate na svijetu nakon brazilskih kada bi se izuzeo utjecaj inflacije. Interes za hrvatsko izdanje pokazalo je oko 300 investitora. Transakcija će biti zaključena sljedeći četvrtak, kada će novac biti uplaćen. Ovim izdavanjem trebala se otplatiti euroobveznica iz 2001. godine koja je u ponedjeljak stigla na naplatu, no kako transakcija do tada nije mogla biti zaključena u SAD-u, privremeno je uzet kredit od banaka.
Zaštita od promjene tečaja
Kako saznajemo od izvora bliskog obavljenoj transakciji u SAD-u, ovaj je kredit uzet kako se ne bi stvarala žurba sa što bržim izdavanjem na američkom tržištu.
– Bolje je pričekati dok je situacija dobra, a to će vrijediti i za sljedeće izdanje euroobveznice – kaže nam izvor te kaže kako će prikupljeni novac na američkom tržištu, među ostalim, poslužiti za otplatu kredita uzetog od banaka.
No, vjerojatnije je da će se novac ipak iskoristiti za krpanje proračunskih rupa jer je uzet kredit na rok od pola godine do godine dana, što znači da se s tom otplatom može pričekati.
Inače, obveznica izdana na međunarodnom tržištu prvi put ima zaštitu od tečajnih promjena, no nije poznat trošak te zaštite. Premijerka Jadranka Kosor jučer je prokomentirala kako je to izdanje obveznica dokaz stabilnosti.
– Obveznice su prodane, što je svakako dokaz da smo stabilna zemlja – rekla je premijerka Jadranka Kosor.
Vladini projekti "teški" 13 milijardi kuna kreću u realizaciju
Projekti Plomin, Brijuni Rivijera te oni vezani za HŽ, Hrvatske vode, Janaf i Plinacro državni su projekti vrijedni oko 13 milijardi kuna čija će realizacija početi ovo tromjesečje, najavili su na konferenciji za novinstvo premijerka Jadranka Kosor i potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Milošević.
Vrijednost je projekta termoelektrane Plomin 5,5 milijardi kuna i tek se treba odabrati strateškog partnera. Kao što je već ovaj tjedan najavljeno, ovih dana raspisat će se natječaj za Brijuni Rivijeru, projekt vrijedan između 2 i 2,5 milijardi kuna i u kojem su hotelski i apartmanski smještaj, dvije luke nautičkog turizma i sportsko-rekreakcijski sadržaji. Tim će se projektom, što izravno, što neizravno, otvoriti više od 1000 radnih mjesta.
– Potencijalni ulagači za taj projekt javljaju se već posljednje dvije i pol godine – rekao je potpredsjednik Vlade Milošević. Prošli tjedan u posjet Brijunima došao je i prijatelj Donalda Trumpa, koji je također pokazao interes za ulaganje u Brijune.
U HŽ će se uložiti 700 milijuna kuna, od čega 400 milijuna u HŽ vuču vlakova. Tim će se novcem kupiti 20 dizelsko-električnih lokomotiva te će se stare zamijeniti novim lokomotivama.
Za HŽ Infrastrukturu traži se ulagač za rekonstrukciju i razvoj infrastrukture, a projekt je vrijedan 150 milijuna kuna. Riječ je o koridoru VB, pruzi Lokvi – Drivenik, zagrebačkom Glavnom kolodvoru, X koridoru Vinkovci-Tovarnik i željezničkom mostu Sava – Jakuševac. Realizacija se očekuje do polovine 2011. godine. Ulaganje u HŽ Cargo vrijedno je 150 milijuna kuna, financirat će se iz vlastitih sredstava i kredita, a riječ je o gradnji naftnog terminala u luci Slavonski Brod te projektiranju i razvoju infrastrukture.
Projekt ulaganja u Janaf vrijedan je 3,2 milijarde kuna, a riječ je o projektu jugoistočnog europskog produktovoda. Ukupna dužina cjevovoda procijenjena je na oko 950 km, od čega je u Hrvatskoj 677 km. Omogućit će otvaranje domaćeg i regionalnog tržišta naftnih derivata, uz izvoz i uvoz derivata kroz luku Omišalj. Projekt Hrvatskih voda vrijedan je 310 milijuna kuna, a odnosi se na obrambeni nasip na Neretvi vrijedan 100 milijuna te projekt Slavonski Brod za pročišćavanje otpadnih voda, te vodovodne i kanalizacijske mreže vrijedan 210 milijuna kuna koji će se dijelom financirati iz IPA fonda. Projekt Plinacra vrijedan je 687 milijuna kuna, a odnosi se na plinski transportni sustav. Tako počinje gradnja plinovoda Benkovac – Split, Benkovac- Zadar i magistralnog plinovoda Gospić – Benkovac.
Na konferenciji za novinstvo najavljena je skora izmjena nekih zakona, poput onih o šumama, vodama, poticanju investiranja i građenju. Na sjednici Vlade predložit će se osnivanje odbora za investiranje koji će imati savjetodavnu ulogu u praćenju postojećih investicija i zalagati se za nove, a u njemu će biti predstavnici HUP-a, banaka i Vlade.
Što se tiče predstavljenih projekata u prvom kvartalu, spomenuto je kako je za Omblu raspisan natječaj za početak gradnje koja bi trebala početi u svibnju. Za Zračnu luku Zagreb čak je 40 zainteresiranih preuzelo ponudbenu dokumentaciju, a među njima su veoma zvučna imena. Radovi na pruzi Križevci – Koprivnica trebali bi početi u svibnju, a gradnja u Omišlju te šibenskoj i dubrovačkoj luci već je počela.
Bjeloglavoj paraderki je najvažnije da bude nasmijana, i ako je ikako moguće, da ona bude baš ta koja će HR uvesti u trulu EU a nastale pljačke i nestale milijarde eura vračat će sljedeće generacije. Njoj je sve ravno, more do koljena, nema nikakovih briga ni problema osim da paradira i bude nacerena u svakoj prilici. Dok je nje nema nama da fali, ona će evo sve učiniti kako bi i bla, bla, bla,............