Hrvatska turistička zajednica, koja gospodari s više od pola milijarde kuna godišnje, pred temeljitim je preustrojem iz kojeg bi mogla izići sa stotinjak TZ-a i direktora TZ-a manje, s novim, regionalnim turističkim zajednicama, novim opisom posla za sve, od Glavnog ureda do najmanjeg mjesta i – drukčijom raspodjelom novca. Mijenja se i uloga lokalnih političara osmišljena u Bajsovo vrijeme; gradonačelnici i načelnici općina ubuduće neće po automatizmu biti predsjednici turističkih vijeća. To u praksi znači da, recimo, šezdesetak milijuna kuna zagrebačke turističke zajednice zagrebačkom gradonačelniku više ne bi bilo nadohvat.
Promjene dolaze nakon 22 godine u kojima su turističke zajednice promociji turizma velikim dijelom služile kako je zamislio njihov tvorac i dugogodišnji direktor Niko Bulić. U dvadeset i trećoj bi tome mogao doći kraj, jer je sustav – zaključili su konzultanti, a u resornom su se ministarstvu s time složili – glomazan, neracionalan, birokratiziran, politiziran, poslovi se preklapaju, koordinacija i kontrola izostaju. A da je vrijeme za promjene svojim je odgovorima prisnažilo i 75 posto anketiranih predstavnika privatnog sektora, lokalne vlasti ali i samih tezeovaca.
– Nitko ne osporava da su turističke zajednice odradile ogroman posao za mladu, tek nastalu državu i njezin turizam i njihovo je postojanje izvan svake sumnje bilo potrebno, ali od devedesetih su internet, globalno gospodarstvo i promocija doživjeli i donijeli velike promjene i tome se mora prilagoditi i sustav TZ-a – kaže Branko Bogunović iz Horwath Consultinga (gdje uz analizu stanja rade i prijedlog novog ustroja) i otklanja i pomisao da turističke zajednice možda i ne trebaju.
Po novom u 2015.
Početkom prosinca ideje budućeg ustroja bit će i javno predstavljene, tijekom iduće godine promjene ugrađene u zakon o turističkim zajednicama, a po novom bi se počelo raditi od 1. siječnja 2015. Od tog dana Glavni ured HTZ-a bi funkcionirao kao moderna nacionalna marketinška agencija, promotor zemlje i njezinih regija i više se ne bi bavio sponzoriranjem, slikovito rečeno, kestenijada i sl. TZ-i županija okrupnili bi se u turističke zajednice deset regija, a ta bi razina umjesto sadašnjih devet posto trebala dobivati najmanje 15 posto od boravišne pristojbe i članarina koje se u godini prikupe (lani 560 milijuna kn). Na tako osnaženoj regionalnoj razini vodila bi se turistička politika i upravljalo razvojem, dok bi niži TZ-i prerasli u destinacijske menadžment-organizacije. Turističke zajednice u malim mjestima postali bi info centri. Stotinjak turističkih zajednica, koje uprihođuju manje od 200.000 kuna, prema tom bi se prijedlogu ugasile.
Strah za posao
Takvih je najviše u unutrašnjosti, ali ih ima i na obali.
– Sada imamo 280 lokalnih zajednica, ostalo bi ih 80-ak, neke bi se ugasile, a neke postale info servisi za goste. Gradonačelnici i načelnici više ne bi automatski vodili turistička vijeća, predsjednike turističkih vijeća bi se, pak, ubuduće biralo – iznosi B. Bogunović prijedloge o kojima će sigurno biti dosta rasprave.
Protivljenja već ima. Zaposleni strahuju za radna mjesta, ali u sustavu, koliko god velik bio, ipak radi manje od 700 ljudi, pa se procjenjuje da će ih i nakon preustroja trebati podjednako. U Dalmaciji nisu bili skloni da se županijski TZ-i spoje u jedan regionalni, pa će to vjerojatno biti riješeno kompromisno: udruženim marketingom i podregijama Dalmacija - Zadar, Dalmacija - Šibenik i Dalmacija - Split. Regije bi bili i Dubrovnik, Istra, Kvarner, Plitvice, Zagreb, Slavonija te vjerojatno središnja Hrvatska. Ideja je bila da ta regija ponese ime Barokna Hrvatska, no nije dobila zeleno svjetlo na terenu.
HTZ je oduvijek bila močnija od resornog Ministarstva, a ima dosta sličnosti s HGK, pa se zaključci sami nameću.