U ovom trenutku ne očekujemo da će vojni sukob i donesene sankcije prouzročiti znatnije negativne učinke na poslovanje, zbirno se uime banaka oglasila Hrvatska udruga banaka na pitanja koja smo pojedinačno postavili najvećim bankama u Hrvatskoj o izloženosti njihova portfelja i klijenata poslovanju u Rusiji i Ukrajini. Priznaju ipak da je preuranjeno govoriti o posljedicama na pojedine segmente poslovanja ili sektore gospodarstva.
Globalna neizvjesnost
– Hrvatske banke posluju na hrvatskom i jedinstvenom tržištu Europske unije te nisu direktno izložene posljedicama ratne situacije u Ukrajini. Globalno je moguće primijetiti pojačanu neizvjesnost i volatilnost tržišta, ali hrvatske banke su solventne, visoko kapitalizirane i likvidne što im omogućuje da se pravodobno suoče s eventualnim šokovima na tržištu i neizravnim utjecajima rata u Ukrajini na financijski sustav i domaće gospodarstvo – poručile su preko HUB-a bez preciznijih odgovora na pitanja ima li u njihovoj banci ili nekoj drugoj članici grupe klijenata koji su na popisu osoba ili tvrtki koje su trenutačno pod sankcijama EU i koje su radnje poduzele u tom kontekstu. Potpuno su zatvorene i oko planova isplate dividendi, nakon što je hrvatski bankarski sektor, prema privremenim nerevidiranim podacima HNB-a, lani zabilježio neto dobit 5,56 milijardi kuna.
– Banke će i nadalje primjenjivati razboritu politiku isplata dividendi te voditi računa o adekvatnosti kapitala potrebnog za stabilno i održivo poslovanje – škrto konstatiraju.
Isplata dividende
Pojedinačno se oglasio jedino OTP u kojem kažu da uprava OTP Bank Nyrt. smatra da je isplata dividende od 119 milijardi forinti (2,36 milijardi kuna) za 2019. i 2020. razumna te da će o predloženom iznosu za 2021. odlučiti na sastanku u ožujku. Za poslovanje u Hrvatskoj kažu da nije izloženo ukrajinskom ili ruskom tržištu.
– Na pitanja o klijentima ne možemo odgovoriti jer podaci koje tražite podliježu čuvanju bankarske tajne – kažu.
Pitanja o izloženost banaka nisu bez osnove: nakon sanacije Sberbanka klijenti razmišljaju o maticama hrvatskih banaka s obzirom na to da je vlasnik RBA izložen Rusiji s čak 22,9 milijardi eura, Zabin Unicredit s oko 7,4 milijarde eura, a PBZ-ova Intesa sa 5,57 milijardi eura. Iz HUB-a pak uvjeravaju da je kapitaliziranost bankarskog sustava u Hrvatskoj među najvećima na svijetu – na kraju 2021. dosegnula je 25,6 posto.