Nema razloga za zabrinutost

HUB: Izloženost minimalna, naše banke nikad otpornije!

Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL
HNB proglasio dvodnevni moratorij na Sberbanku, klijenti dnevno mogu raspolagati s 7280 kuna
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Hrvatska poštanska banka postaje vlasnik Sberbanke u Hrvatskoj
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Hrvatska poštanska banka postaje vlasnik Sberbanke u Hrvatskoj
09.03.2022.
u 11:00
Banke su prošle godine imale 5,6 milijardi kuna dobiti, ilustriraju privremene nerevidirane brojke. Nakon što je ujesen istekla dvogodišnja zabrana raspolaganja profitom počele su pripreme za isplate dividendi da bi optimizam nestao preko noći
Pogledaj originalni članak

Nervoza zbog propasti Sberbanka na vrijeme je zaustavljena, no banke ‘pušu na hladno’ spremajući viškove likvidnosti. Posljednjih dana intenzivno se analizira utjecaj kaosa u Ukrajini i mogući kanali prelijevanja na Hrvatsku, a HNB procjenjuje da sukob i sankcije (u ovom trenutku) ne bi trebale imati znatnije negativne učinke na banke i zasad neće vaditi ‘teško naoružanje’ poput zabrane isplate dividendi. Ipak, sve opcije ostaju otvorene.

S divedendama razborito

- Hrvatska narodna banka pomno prati sve što se događa sa situacijom u Ukrajini i Rusiji i mogućim posljedicama na sigurnost i stabilnost hrvatskog bankovnog sustava. U tom cilju analiziramo i mogući utjecaj tih događanja na banke u Hrvatskoj u cilju povećavanja njihove spremnosti na sankcije ili druge posljedice koje mogu nastati - ističe regulator. Dodaje da će i Europska središnja banka u ožujku provesti sveobuhvatnu procjenu izgleda za gospodarstvo koja će uključiti i aktualna zbivanja.

- Budući da sukob u Ukrajini te sankcije Rusiji, prema trenutnim procjenama, ne bi trebali imati znatnije negativne učinke na poslovanje banaka, za sada se ne razmatra ponovno uvođenje sveobuhvatne makrobonitetne mjere ograničenja isplata - kažu u HNB-u uz poruku da kontinuirano prate situaciju te da od banaka očekuju “da i nadalje primjenjuju razboritu politiku dividendi, vodeći računa o dostatnosti kapitala potrebnog za stabilno i dugoročno održivo poslovanje”.

Banke su prošle godine imale 5,6 milijardi kuna dobiti, ilustriraju privremene nerevidirane brojke. Nakon što je ujesen istekla dvogodišnja zabrana raspolaganja profitom počele su pripreme za isplate dividendi da bi optimizam nestao preko noći. Unatoč rekordnih oko 80 milijardi kuna viška u sustavu, u posljednjih desetak dana banke su u dva navrata od HNB-a posudile dodatnih 515 milijuna kuna likvidnosti (prvi puta nakon svibnja 2020.); početkom moratorija u Sberbanku 260 milijuna kuna, tjedan kasnije 250 milijuna kuna.

Najveći igrači na hrvatskom bankarskom tržištu jednoglasni su u umirujućim porukama da procjenjuju rizike na portfelj te da razloga za zabrinutost - nema.

- Stopa adekvatnosti ukupnoga kapitala potkraj 2021. godine dosegnula je 25,6 posto, što hrvatski bankarski sustav čini jednim od najbolje kapitaliziranih sustava u svijetu te jednim od najrazvijenijih u području jugoistočne Europe, potpuno spremnim za predstojeće izazovno razdoblje - kaže direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović. Ističe kako “banke u Hrvatskoj posluju i na jedinstvenom europskom tržištu te nisu direktno izložene posljedicama ratne situacije u Ukrajini”.

- Naš bankarski sustav nikada do sada nije bio snažniji i otporniji na šokove - ustvrdio je Adrović.

Europske procjene

Preliminarne procjene europskih institucija ukazuju na određenu direktnu izloženost europskih bankarskih grupacija što bi moglo imati utjecaja na dobit, ali i potencijalno strateško repozicioniranje, a radi se o Raiffeisen Internationalu, Societe Generaleu, talijanskom UniCreditu i Intesu te OTP-u. RBI na pogođenim tržištima (uključujući Bjelorusiju) ima 12,8 posto aktive i ostvaruje 40 posto profita.

Izloženost UniCredita je oko 1,2 posto imovine grupe, no udio u profitu je 10-15 posto, dok Banca Intesa ima 5,6 milijardi eura plasiranih zajmova u Rusiji (1,1 posto grupe). Mađarski OTP u Rusiji i Ukrajini ima 11,6 posto imovine na kojima zaradi gotovo 16 posto profita, pokazuje analiza koju smo dobili na uvid.

S obzirom na izloženosti matica pitanje je hoće li one pojačati pritisak na domaće podružnice?

- Hrvatske banke se uglavnom financiraju iz domaćih depozita koji su u ovom trenutku obilan, stabilan i jeftin izvor sredstava. Slobodna novčana sredstva su na povijesno najvišoj razini, što podupire ponudu kredita po niskim kamatnim stopama. No, iako bi utjecaj rusko-ukrajinske krize na troškove financiranja poduzeća i stanovništva trebao bi biti razmjerno ograničen, sve dok je prisutna neizvjesnost može se očekivati povećan oprez banaka pri kreditiranju. Osobito bi mogla biti pogođena poduzeća izložena ruskom i ukrajinskom tržištu ili ona u ruskom vlasništvu, koja bi se mogla teže i skuplje financirati - poručuju iz Hrvatske narodne banke.

VIDEO Pogledajte kako su nakon početka ruske invazije Hrvati pohrlili u rusku Sberbanku koja se našla na udaru sankcija

INTERVJU: Marko Badurina

Prvi čovjek HPB-a nakon sankcija za Večernji: Zbog Sberbanka smo jači, klijenti će imati koristi!

Neizvjesnost sudbine podružnice Sberbanka u Hrvatskoj i strahovi njezinih klijenata i zaposlenika okončani su “blickrig” akcijom u kojoj ju je, uz odobrenje sanacije od Jedinstvenog sanacijskog odbora, preuzela državna Hrvatska poštanska banka. Prethodno su, također nakon sanacije, preuzeli i Jadransku banku. Izgleda kao da je državna banka, šesta po imovini u bankarskom sektoru, postala agresivan igrač koji već niže akvizicije. A još relativno nedavno je, nakon vlastitih dubioza, afere “Bankomat” izazvane upravo intervencijom od države postavljenih aktera na čelo banke i poslovanja koje je bilo sve samo ne tržišno, bila u teškim gubicima i gladna dodatnog kapitala. Preuzimanjem Sberbanka njezin se tržišni udio s 5,5 posto penje na 7,77 posto. O aktualnim smo događajima i planovima s preuzetom podružnicom ruske banke razgovarali s predsjednikom uprave HPB-a Markom Badurinom.

RAT U EUROPI

Ljudi spremaju ušteđevinu i spremaju se za bijeg: Evo što neviđena kriza znači za psihu, raste opaki stres

U neizvjesnoj situaciji u kojoj je Europu i svijet zaskočila prijetnja nuklearnim ratom može se očekivati da će se ovakva dosad neviđena kriza odraziti na psihološko stanje ljudi i ekonomsko ponašanje. Neki građani u strahu su počeli kupovati kalijev jodid, koliko god bio beskoristan, produljivati istekle putovnice, kupovati zalihe hrane i pitanje je hoće li sve stati samo na tome ili će se mijenjati i tradicionalni obrasci ulaganja i čuvanja novca na računima? – Očekivana je reakcija ljudi koji kupuju jod, koliko god bio otrovan i nekoristan, te što produljuju putovnice –kaže psihijatar Ante Bagarić

JAMES GANDOLFINI

Bivša supruga je pomahnitala nakon razvoda! Nabrajala starlete s kojima ju je varao i seksualne devijacije u kojima je uživao

Sit javnog pranja prljava obiteljskog rublja, Gandolfini je samo kratko komentirao da u njenim navodima nema istine te da su braku presudili psihički problemi s kojima se odbijala suočiti. Ljubavnu sreću pronašao je u zagrljaju bivše manekenke Deborah Lin. Vjenčali su se u ljeto 2008. u njezinu rodnom Honoluluu, a kum im je bio glumčev sin. Nakon što su postali ponosni roditelji djevojčice Liliane Ruth, činilo se kako su se Gandolfiniju sve kockice posložile. Sudbina je, međutim, za njega imala drukčiji plan.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

AN
antonelić
20:45 09.03.2022.

naše banke ( u naravi strane banke ) su nikad otporanije jer su svezale hrvatske vlastodršce u vrzino kolo ... dodjeljuju vlastodršcima povlaštene kredite i povlaštene kamate , a stoku sitnog zuba ovršuju za 3000 kuna ... i to preko svojih agencija za naplatu potraživanja ... uz blagoslov vlastodržaca , bez kontrole hanfe i ostalih agencija za kontrolu ... mrš , bagro ! ...