Na jučerašnjoj raspravi u Hrvatskoj udruzi poslodavaca o novom prijedlogu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju koji priprema Povjerenstvo za izradu prijedloga Zakona izražena je zabrinutost da taj prijedlog i dalje potiče nekonkurentni sustav financiranja visokog obrazovanja.
HUP-ov stav je kako aktualni prijedlog nedovoljno percipira važnost visokog obrazovanja za razvoj i konkurentnost hrvatskog gospodarstva i društva, unatoč činjenici da se neki regulatorni prijedlozi rješenja poboljšani u odnosu na važeći Zakon, priopćili su iz HUP-a. Navode kako prijedlog Zakona jasno ukazuje na vrlo nisku razinu konkurentnosti našeg visokoobrazovnog sustava kao i rezultata našeg znanstveno-istraživačkog sustava u europskim i svjetskim okvirima. HUP smatra kako rješenja koja donosi ovaj prijedlog i dalje nisu dovoljno kvalitetna u smislu upravljanja i financiranja sustava znanosti i visokog obrazovanja tj. ne predstavljaju značajnije poboljšanje u odnosu na aktualno stanje.
"Također, ova rješenja ne naglašavaju snažniju potrebu povezivanja rezultata javnog financiranja s društveno relevantnim rezultatima znanosti i obrazovanja. S druge strane, iako je ovim prijedlogom predviđeno uvođenje cjelovitog programskog financiranja visokih učilišta, što predstavlja pomak u pozitivnom smjeru, u HUP-u nisu uvjereni da će ovi prijedlozi dati bolje rezultate nego dosadašnji pokušaji programskog financiranja", navodi HUP.
Dodaju kako, za razliku od postojećeg Zakona koji barem načelno ostavlja mogućnost podizanja kvalitete kroz stvaranje istinske konkurencije na području visokog obrazovanja, aktualni prijedlog Zakona predviđa potpuno ukidanje mogućnosti financiranja studija potrebnih za razvoj gospodarstva koje provode akreditirane ustanove čiji osnivači su privatni investitori. Neprihvatljivo je, tvrde u HUP-u, da se takva opcija potpuno miče iz Zakona, čak i onda kada takvi studiji ne postoje u državnom visokom obrazovanju ili ne postoji dovoljno slobodnih mjesta za deficitarna zanimanja.
U HUP-u smatraju da su nas takve prakse dovele danas do situacije da u gotovo nepromijenjenom iznosu financiramo pojedine državne ustanove koje skoro da i nemaju studenata, dok smo s druge strane deficitarni sa stručnjacima u pojedinim zanimanjima, a za koja postoji ponuda akreditiranih studija na institucijama koje nisu u državnom vlasništvu. U tom smislu, tvrde, proklamirani koncept obrazovanja kao javnog dobra u slučaju visokog obrazovanja zapravo ne vrijedi za sve porezne obveznike, nego samo za one koji su spremni svoju budućnost potražiti unutar ponude obrazovanja u državnim institucijama. Ovakvim propustom u Zakonu uvelike se potiče i odlazak mladih na studije u druge zemlje članice EU, što ima negativan efekt na domaće gospodarstvo i društvo, a posebno s obzirom na manjak radne snage i činjenicu kako su poslodavci zatražili nikad veće kvote za uvoz strane radne snage, poručuju iz HUP-a.
"Nadalje, usprkos nastojanjima predstavnika HUP-a te mišljenjima različitih institucija poput Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta o potrebi implementacije odredbi Direktive o uslugama u novi Zakon te kvalitetnijeg reguliranja pitanja nelojalne konkurencije, aktualni prijedlog Zakona propušta regulirati ovo područje. Naime, nelojalna konkurencija često se pojavljuje kod provedbe gospodarskih usluga od općeg interesa u području obrazovanja, kao što su obrazovanje odraslih, programi za stjecanje djelomičnih kvalifikacija, MBA programi i općenito obrazovni programi koje građani plaćaju za vlastite potrebe poput studija uz rad. Time zapravo pojedincima i institucijama osigurava nastavak nelojalnog konkuriranja realnom sektoru u provedbi takvih djelatnosti, s obzirom da im država dozvoljava korištenje javno financirane infrastrukture, a dijelom i rada zaposlenih koje taj isti realni sektor najvećim dijelom održava podmirivanjem poreza i raznih davanja. Primjeri reguliranja provođenja gospodarskih djelatnosti kod regionalnih razvojnih agencija, koje za obavljanje javnih funkcija djeluju kao neprofitne ustanove, a kod provedbe gospodarske djelatnosti nastupaju kao trgovačka društva mogao bi ovdje biti koristan", stoji u priopćenju HUP-a.
HUP je zabrinut zbog smanjivanja broja predstavnika gospodarstva i istovremenog povećanja broja predstavnika visokoškolskih i znanstvenih ustanova u Nacionalnom vijeću za znanost i visoko obrazovanje, dok god to tijelo ima i strateške funkcije. Ako je društvu zaista interes da njegova znanost i obrazovanje djeluju u sinergiji i za dobrobit društva, onda treba promisliti i o primjerenoj zastupljenosti onih koji će sutra zapošljavati diplomante i komercijalizirati rezultate znanstvenih istraživanja. Ukoliko se to ne dogodi i dalje ćemo dio studenata školovati za zavod za zapošljavanje i iseljavanje, a broj patenata i primjena znanstvenih istraživanja zadržat će se na dnu EU i svjetskih ljestvica, navodi HUP.
HUP poziva na ozbiljno i sveobuhvatno sagledavanje aktualnog stanja u našem visokom obrazovanju i znanosti te na hrabrije iskorake prema rješenjima koja su primjerena trenutku u kojem živimo. Kao što sve više osvješćujemo da su pojedini modeli, poput onog kojeg smo godinama imali u brodogradnji, potrošeni i društveno štetni, tako je vrijeme i da naš sustav obrazovanja učinimo konkurentnijim, tvrde iz HUP-a, poručujući da su spremni prihvatiti odgovornost i ako kroz proces izrade Zakona unutar Povjerenstva ne bude razumijevanja za stavove gospodarstva, pristupiti izradi vlastitog cjelovitog prijedloga Zakona.
- Nekonkurentnim sustavom financiranja visokog obrazovanja kakav ovaj Prijedlog Zakona i dalje potiče, država nije odlučila pokrenuti stvarno natjecanje visokoobrazovnih ustanova u podizanju kvalitete, što bi dovodilo do povećanja kompetitivnosti sustava u EU okvirima i time do stvaranja dobrobiti za građane, poslodavce i čitavo društvo. Na kraju, upravo je konkurencija temeljni pokretač razvoja gospodarstva i obrazovanja u razvijenom dijelu svijeta. Vjerujemo kako još ima vremena da se u Zakonu implementiraju razvojno usmjerena rješenja koja nas odmiču od etatističkog načina razmišljanja primjerenijeg nekom prošlom vremenu nego današnjem trenutku velike konkurencije na zajedničkom EU tržištu rada. Ako je potrebno, HUP ima kapaciteta i viziju kvalitetnije uobličiti pojedine dijelove zakonskih rješenja ili predložiti čitavo novo rješenje – izjavio je Davor Majetić, glavni direktor HUP-a.
Pogledajte i video o uvođenju eura: