Administrativnim barijerama ne nazire se kraj, ističe to Božića Ištvanić, članica Izvršnog odbora HUP-Udruge malih i srednjih poduzetnika te vlasnica tvrtke Ištvanić i Andri iz Dugog Sela koja se bavi računovodstvenim uslugama. S njom smo razgovarali o barijerama administracije, računovodstvu, poduzetništvu te o rezultatima i posljedicama prenormiranosti propisa i zakona.
Zbog izmjena Zakona o mirovinskom osiguranju, likvidacije tvrtki puno su skuplje, a vlasnici ili direktori moraju plaćati doprinose. Koliko zatvaranje tvrtke sad košta vlasnika?
Do ove godine troškovi likvidacije za j.d.o.o. iznosili su od 1500 do 2000, a za d.o.o. od 3000 do 3500 kuna, no prema novom zakonu i prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun doprinosa na obvezna osiguranja za 2019., likvidatori poduzeća u likvidaciji na temelju radnog odnosa moraju za cijelo vrijeme do završetka likvidacije uplaćivati doprinos za mirovinsko i zdravstveno osiguranje kao zaposleni članovi uprave na osnovicu 5491,20 kn mjesečno, godišnje ukupno 24.051,46 kn. No, ako nisu osigurani ni po jednoj osnovi, obvezu doprinosa utvrdit će im Porezna uprava rješenjem na mjesečnu bruto osnovicu od 8448 kune. Ako postupak likvidacije traje dulje od jedne godine, trošak se povećava. Bitno je povećan novi trošak poduzetniku koji je već u problemima zbog kojih i zatvara tvrtku. Današnji postupci likvidacije traju od 8 do 20-ak mjeseci, i čini se da trgovačkim sudovima nije u interesu ubrzati postupak. Evidentno je da duljina trajanja likvidacije određuje iznos koji će poduzetnici morati platiti.
Što dodatno otežava rad poduzetnicima, poglavito računovodstvenoj struci?
Niz je zakona koji otežavaju rad i koji su administrativni trošak. U 2018. Sabor je usvojio 200-tinjak zakona i izmjena zakona; Zakon o PDV-u, Zakon o porezu na dobit, Zakon o porezu na dohodak, Zakon o doprinosima, Zakon o fiskalizaciji, Zakon o zdravstvenom osiguranju, Zakon o računovodstvu, Opći porezni zakon i još mnogo drugih zakona, pravilnika i uredbi koji se odnose na računovodstvenu struku, a još je puno novih zakona koji još nisu usvojeni. Jedan je upravo i Pravilnik OPZ-a koji je na e-savjetovanjima. Osnovni problem svih naših propisa je što su pisani nejasno i mogu se tumačiti na više načina, ovisno tko poduzetniku dođe u kontrolu. To je i najveći problem – nesigurnost u tumačenju propisa znači i nesigurnost u poslovanju te mogućnost previše različitih posljedica, od kazni pa nadalje. Treba podsjetiti da, čim se neki zakon ili propis odnosi na računovodstvenu struku, on se automatski odnosi na sve poduzetnike. Gotovo svaki zakon koji je donesen računovođe moraju dobro proučiti i primijeniti.
Kako će to utjecati na one koji žele otvoriti tvrtku, ali i one koji ih zatvaraju?
Danas je jeftinije otvoriti tvrtku nego nekad, to treba pohvaliti. Sve se zemlje, pa i naša, trude da postupak otvaranja bude lakši i jednostavniji jer to je jedna od prvih prepreka za ulazak u poduzetništvo. No, ako se dogodi da poduzetnik koji ima ideju ne uspije, zatvaranje-likvidacija puno košta. Od svih novootvorenih poduzeća u prvih pet godina postojanja propast će čak polovica. To je zakon poduzetništva, ne mogu svi uspjeti. Ali država treba osigurati uvjete onima koji su pošteno propali da krenu ispočetka i da u drugom pokušaju uspiju. Neke zemlje imaju i banke za poduzetnike koji su pošteno propali. Banke računaju da je ta “životna škola” koju su prošli poduzetnici takva da će oni u drugom pokušaju, učeći na vlastitim greškama, imati više šanse za uspjeh. Kad osoba odluči postati poduzetnikom, potrebno je poslovno okruženje u kojem će moći izraditi plan prihoda i troškova koji se očekuju u djelatnosti kojom bi se bavio. Ne može se ispravno planirati ako su propisi nestalni i ako poduzetnik nema točnost u izračunu troškova. Netočnim izračunom prihoda i troškova neće moći ostvariti uspjeh na tržištu, bit će prisiljen odustati. Postavlja se pitanje što s tvrtkama koje dosad nisu nagomilale nikakav dug, već vlasnik i direktor želi u mirovinu. Ako se dogodi da on nema nasljednika ili oni ne žele u “poduzetničke vode”, mora provesti likvidaciju tvrtke, s troškovima. Zato što vlasnik pokreće postupak likvidacije jer shvaća da ne može podmirivati tekuće troškove, a očekuju ga tako visoki troškovi; tek će se tada početi nagomilavati dugovanja. Vlasnik tvrtke koji želi provesti likvidaciju ne može ostvariti pravo na naknadu za nezaposlene u HZZ-u, iako je cijeli radni vijek uplaćivao doprinos za zapošljavanje, a postavlja se pitanje i što s vlasnikom koji se razbolio i ne može ostvarivati prihode iako je stalno plaćao zdravstveno. Nestabilnost u poslovnom okruženju u zemlji će svakako otjerati poduzetnike.
Koja su potencijalna rješenja i prijedlozi?
Prevelikom količinom objavljenih zakona prisutna je prenormiranost. Današnje računovodstvo više je u službi Porezne uprave, zbog slanja i obrazlaganja raznih obrazaca, nego stvarnom korisniku računovodstvene usluge koji je plaća. Porezna uprava objavila je da želi partnerski odnos s poduzetnicima, no odnos u kojem Porezna nastupa prema poduzetniku kao prema zlorabitelju i prevarantu nije partnerski. To je više odnos suda koji ne dokazuje krivnju poduzetniku, nego ga unaprijed osuđuje pa on mora dokazivati da nije kriv. To sve govori o odnosima i pravosuđu u RH, jer svugdje u svijetu sud mora okrivljenom dokazati krivnju. Likvidacija društva koje nema dugovanja trebala bi se odvijati po kratkom postupku jer današnji je predug. Količina zakona, pravilnika i uredbi trebala bi biti smanjena i usklađena jer često imamo one koji pobijaju jedni druge.
Kako pojednostaviti propise za poduzetnike?
Treba donositi jasne i nedvosmislene propise za koje Ministarstvo neće morati objavljivati svoja mišljenja, već kako poduzetnik mora postupiti i na koje se poduzetnike određeni propis odnosi. Ministarstvo financija poslušalo je neke od prijedloga struke i pozdravljamo dosadašnji napredak u komunikaciji, no još je puno posla pred nama ako zaista želimo smanjiti administrativne barijere i olakšati rad poduzetnicima. Ministarstva bi trebala prije donošenja nacrta propisa konzultirati struku iz realnog sektora, ne teoretičare. Zakonodavac donosi propise da zapravo nema stvarna saznanja kako će se propis u realnom poslovanju provesti. Samo uz teoretičare, zakonodavac ne zna za stvarne probleme provedbe propisa.
>> Evo kolike su zapravo plaće po zanimanjima u Njemačkoj
Osvrt na naslov: Kod nas država treba osigurati sve i svašta pa tako i dokazano nesposobnim poduzetnicima pomoći da opet pokrenu firmu i još jednom je odvedu u stečaj kako nikad ne bi krenuli putem prosperiteta kao normalne zemlje koje imaju tržišno gospodarstvo.