Banke širom Europe upravo su se podvrgnule testovima izdržljivosti, no pitanje je kako bi na tim provjerama prošli njihovi klijenti i bi li im kućni proračun izdržao neki novi udar krize? Stručnjaci upozoravaju da su se mnoge obitelji već “rastegnule” do točke izdržljivosti i ništa više od toga ne bi mogle podnijeti. Hrvatska “strategija” prebrođivanja krize prebacivanjem na leđa građana u obliku kriznog poreza i ukidanja poreznih olakšica u nas je tu granicu izdržljivosti dodatno spustila.
Prema podacima jedne britanske stambene štedionice, prosječna ušteda po osobi u njih bi bila dovoljna da izdrži 52 dana bez posla. Više od trećine Britanaca ostalo bi bez novca već za 11 dana, a podaci pokazuju i da kućanstva štede manje nego ikad u proteklih 40 godina; samo 1,7 posto ukupnih prihoda izdvajaju za štednju, a od 1970-ih izdvajali su 7,6 posto.
U Hrvatskoj, pak, štednja građana raste zbog visokih kamata – u godinu dana povećana je 10,92 milijarde kuna. No istodobno su visoke i promjenjive kamate na kredite veliko opterećenje kućanstvima.
Za zdrave obiteljske financije važno je znati što se događa s priljevom i odljevom. Najjednostavniji je način izrada tablice u kojoj se prate troškovi počinjeni na kartice, podizanje gotovine i unose svi računi kućanstva. Postoje i napredniji pristupi koji uključuju korištenje alatima s grafičkim prikazima strukture prihoda i rashoda. Cijela se matematika svodi na model zarade veće od troškova života, a savjetnici u osobnim financijama predlažu četiri jednostavna koraka za utvrđivanje pravog stanja – obiteljski test izdržljivosti.
Stednja je mudrost trosenja. Zasto sada kukati o kreditima, kad smo ih sami podigli??