Rok za predaju obvezujućih ponuda za kupnju HPB-a istječe danas, a novi bi se vlasnik mogao znati već na sjednici Vlade u četvrtak, premda jedan dio financijske javnosti insinuira da se “zna” već jako dugo, možda i godinama. Ono što se ne zna su iznosi koje će ponuditi Erste banka i OTP, glavni favoriti u utrci za HPB. I dok bi državi trebao biti interes da dobije što veću cijenu za banku koju prodaje, ministar financija Slavko Linić i sam sudjeluje u njezinu spuštanju davanjem na važnosti neprovjerenim informacijama o blokadi nekretnine HPB-a u Jurišićevoj od strane dužnika banke i optuženika u aferi Bankomat Slavena Čolaka. Čiji je odvjetnik nekom čudnom koincidencijom iznio priču na svjetlo dana baš u finišu privatizacije.
Zašto nije javno?
– To može imati utjecaj na nižu cijenu. Cijena će biti onakva kakva bude zahvaljujući ovakvim ljudima koji su i inače zloupotrebljavali vlast da bi došli do kredita – izjavio je ministar financija, koristeći priliku da prozove bivše, no ne objašnjavajući zašto bi, pobogu, dužnik banke utjecao na cijenu njezine prodaje. Paranoici bi svašta pomislili o Linićevoj izjavi. I to upravo u trenutku kad se iz izvora uključenih u privatizaciju može čuti da su obje banke koje su radile dubinsko snimanje poslovanja ugodno iznenađene onim što je HPB postigao u posljednjih nekoliko godina, krpajući dubioze koje je ostavio Josip Protega. Očekivanja su stoga išla baš u suprotnom smjeru, da su investitori spremni platiti više nego što su to učinili u neobvezujućim ponudama. Zbog velikog interesa javnosti moglo bi se postaviti i pitanje zašto otvaranje ponuda ne bi bilo javno. To bi pridonijelo transparentnosti cijelog procesa. No, bila to Erste ili OTP banka, hrvatski bankarski sustav, a ni klijenti neće dobiti ništa od te transakcije. Poznati igrači obično ne unose svježinu, ne donose niže kamate ili nove proizvode. OTP je u jeku privatizacije HPB-a radio dubinsko snimanje u Banci Popolare, što je dodatno podgrijalo glasine da već računa na “plan B” jačanja tržišne pozicije. Za Erste HPB znači i dobru podlogu za čišćenje porftelja loših kredita u švicarskim francima, s obzirom na to da HPB dolazi bez takvog tereta, a i s prilično dobro pokrivenim portfeljem loših kredita, za što je izdvojio oko milijardu kuna. Dok se Erste približava dolasku na drugu poziciju u bankarskom sustavu, čini se da PBZ, koji će izgurati sa tog položaja, sjedi skrštenih ruku. No, nije baš tako. Informaciju da su se zbog potencijalnog budućeg kršenja pravila koncentracije od strane Erste banke raspitivali u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, provjerili smo na obje strane. Iz AZTN-a su između redaka i potvrdili da je kontakata bilo.
– Uobičajeno je da poduzetnici imaju neformalne kontakte s agencijom vezano uz različita pitanja iz djelokruga rada AZTN-a pa tako i koncentracije, no agencija nema praksu komentirati to u javnosti – odgovorila je savjetnica za komunikacije AZTN-a Snježana Vujisić Sardelić. Istaknula je i da AZTN u ovom trenutku nema saznanja ispunjavaju li banke za koje smo se raspitivali propisane uvjete i obvezu prijave koncentracije te da će učinke na tržišno natjecanje imati prilike ispitati tek nakon eventualnog zaprimanja prijave.
Koncentracija je bitna
U tom bi slučaju banka morala smanjiti opseg poslovanja u dijelovima u kojima prelazi tržišnu koncentraciju. PBZ je, pak, odvratio da je veličina aktive tek jedan od parametara mjerenja tržišnog udjela te da se udio njegove grupe kreće od 17 do 21 posto, a u nekim je područjima veći od 30 posto.
– Dakle, PBZ je već i sada pozicioniran od prvog do trećeg mjesta, ovisno o poslovnom području i aktivnostima, što je vrlo zadovoljavajuće – poručili su.
Da koncentracija nije nevažno pitanje svjedoči i nedavna izjava čelnika Allianza Borisa Galića koji nam je rekao da ih je upravo to obeshrabrilo u ideji da se natječu za kupnju Croatije osiguranja. Njihovi će potencijalni vlasnici svoje obvezujuće ponude predati za tjedan dana, 16. prosinca.