Sedmi međunarodni kongres Dani inženjera strojarstva u Vodicama otvoren je iznimno zanimljivim panelom o vodiku kao gorivu budućnosti na kojem je objavljeno kako će Ina do 2025., imati svoju prvu komercijalnu punionicu vodika što će se u ovisnosti o zahtjevima tržišta značajno širiti – do toga da će svaka benzinska postaja uz sadašnje e-punionice imati i punionicu za vozila na vodik.
Suradnja Ine i ZET-a
– Dinamika nadogradnje postaja s punionicom vodika bit će postupna sukladno razvoju tržišta vodika u Hrvatskoj. Dakle do 2025. godine bi trebala biti izgrađena barem jedna punionica vodika kod našeg potencijalnog prvog partnera na tom projektu u Gradu Zagrebu kod Zagrebačkog električnog tramvaja (ZET) i to kod terminala autobusa na Jankomiru. Naravno ako se ta namjera u konačnici i realizira – pojasnio je Tomo Galić iz Ine.
Doznajemo kako će Ina ići i u proizvodnju vodika iz obnovljivih izvora te će se tako raditi o zelenom vodiku dobivenom iz elektrolizatora. Riječ je o ozbiljnoj investiciji koja bi se isplaćivala na dulji rok a čega je preduvjet formiranje većeg tržišta za vodik, odnosno značajno povećanje broja potrošača tog goriva a pri čemu bi se za njegov prijevoz koristili postojeći kapaciteti kojima bi trebala neznatna modifikacija.
Na okruglom stolu, koji je vodio prof. dr. sc. Frano Barbir s Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu, a sudionici su bili Kristina Posilović iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Iva Ridjan Skov sa Sveučilišta u Aalborgu, Ivana Chaux Jukić iz SMO Solar Process i Davor Rubinić iz Siemens Energy, nove tvrtke proizašle iz njemačkog koncerna Siemens, spomenuto je kako je na reviziji prijedlog nacionalne strategije za vodik.
– Hrvatska je vlada u veljači ove godine donijela odluku o pokretanju postupka izrade Hrvatske strategije za vodik od 2021. do 2050. godine, pa je tako u toku izrada prijedloga te strategije – rekao je prof. Frano Barbir, jedan od najvećih promotora vodika u nas.
Istaknuto je kako je Europa čvrsta u odluci da i vodikom krene prema nultim emisijama, odnosno drastičnom smanjenju stakleničkih plinova te su za to odvojena značajna sredstva, u prijevodu novac za vodik nije problem pa je stoga potrebno ponuditi projekte i rješenja za koje bi se taj novac mogao i odobriti. Vodik je u relativno kratko vrijeme, od gotovo odbačene tehnologije postao jedna od potencijalno nosećih tehnologija u borbi protiv emisija stakleničkih plinova nakon što je riješen niz problema s kojima se nosio u prošlosti, poput skladištenja, proizvodnje kao i s predrasudama o visokoj zapaljivosti.
– Malo je poznato kako je u Hindenburgu preživjelo 57 ljudi, a oni što su poginuli mahom su živote izgubili zbog panike, skakućući iz zapaljenog zračnog broda – slikovito se povijesnim primjerom poslužio prof. Barbir.
Stvaranje nove industrije
Istaknuto je kako nove mogućnosti proizvodnje vodik koji bi se koristio kao gorivo postavljaju u ulogu integratora i to obnovljivih izvora energije pri čemu bi se značajno povećala primjena, integraciju transporta i industrije, kao i stvaranja zasebne industrije. Prošle je godine EU donijela strategiju za vodik kojoj je cilj stvoriti uvjete za masovnu primjenu vodika.
Strategija predviđa do 2030., investicije za izgradnju 40 GW elektrolizatora, dodatne kapacitete solarnih i vjetroelektrana koje bi proizvodile električnu energiju za te elektrolizatore, te investicije u transport, skladištenje i distribuciju vodika uključujući i punionice, u iznosu 309-447 milijardi eura. Državna kompanija Plinacro radi na mogućnostima transporta vodika kroz plinovod, no takva je mogućnost u ovisnosti o jačanju tržišta vodikom kao gorivom.
Naša znanstvenica iz Danske, Iva Ridjan Skov, opisala je ukratko i kako je Danska provela svoju uspješnu energetsku tranziciju pa bi do 2030., ta zemlja trebala za 70 posto smanjiti emisiju ugljičnog dioksida.
– Danska ima 40 godina efikasnog energetskog planiranja, velik je proizvođač obnovljivih tehnologija, bave se gorivima koja nastaju konverzijom vodika u tekuća i plinovita goriva – rekla je Iva Ridjan Skov.
>> VIDEO Stižu nova pravila za referendum: Procedura je olakšana, donosimo detalje
danas punimo baterije strujom dobivenom iz 'prljavih izvora', glumimo brigu za okoliš. kad se makne nafta plin i ugljen iz proizvodnje struje, ona će poskupjeti barem 3 puta. sad se sve čini jako lijepo, pristupačno, jeftino, čisto. ali kad iz jednadžbe totalno maknemo fosilna goriva, stvar dobiva dosta rabijatni izgled. kad sve budemo proizvodili energijom iz obnovljivih izvora, to će biti skupo. ukupno će naš raspoloživ dohodak postati jako malen, jer ćemo na energiju i stanovanje, hranu, trošiti sve što zaradimo. to je činjenica koju ne možete izbjeći. nikakvo zanošenje, idealiziranje, fantaziranje, neće pomoći riješiti problem i činjenicu da je u litri nafte više energije nego u kilogramu baterija. ono, 600 kg baterija za 60 kwh... to je, ako nekom nije jasan odnos, to je 6-7 litara benzina. sa tih 60 kwh baterija budete odvozili realno 250 km (da, uključiti ćete svjetla, klimu, grijanje, navinuti radio, puniti mobitel, davati žmigavac, trubiti, sve ono što na testu ne rade...). imat ćete auto težak 2 tone. koji će trošiti više gume nego 'stari'. kad stanete da napunite bateriju, vrijeme ide.. imate ga? el. vozila su budućnost, samo izvor energije za njih je stvar koja se ne bude razvijala u jednom smjeru. nešto će dati baterije, nešto vodik, nešto komprimirani zrak (u indiji imate vozila na zrak...), a nešto o čemu se danas rijetko tko usudi pričati, jest nuklearna energija, iz istrošenog goriva, koja nudi zanimljiv odgovor na probleme punjenja. puni stalno...