Rast cijena nafte donio je Ini šest puta bolji rezultat nego u prvom kvartalu lani. Danas kompanija ima snage za nove investicije, kaže glavni financijski direktor Ákos Székely, s kojim razgovaramo i o ulaganjima, raspletu sukoba Vlade i MOL-a, stanju na tržištu.
Nakon gubitka u 2015., prošle godine Ina bilježi ponovno pozitivan rezultat, kao i u prvom kvartalu 2017. kad ste ostvarili 607 milijuna kuna EBITDA-e.
Ina je ostvarila vrlo dobre rezultate u prvom kvartalu, posebno u usporedbi s istim periodom 2016., EBITDA od 607 milijuna je šest puta viša, tad je bila 102 milijuna kuna. Odgovor na pitanje što je dovelo do oporavka jest oporavak cijena nafte s oko 30 na 50 dolara po barelu. Za nas je bio iznimno važan i program prilagodbe koji smo započeli lani. Nije to samo rezanje troškova, već se radi o tome da je tržišno okruženje drugačije nego prije desetak godina i tome se moramo prilagođavati. Uočili smo priliku za rast unutar maloprodaje, u segmentu negoriva i iskoristili je.
Možete li prognozirati dobar ostatak godine?
Želio bih da mogu reći da, no, na žalost, ne mogu. Glavni uzrok preokreta rezultata bio je oporavak cijena nafte, ako one ostanu takve onda da, no to nitko ne zna. Prije godinu dana kad sam postao glavni financijski direktor Ine, Brent je bio oko 30 dolara i tada su neki prognozirali da će pasti na 10-15 dolara po barelu.
Kako će Vladina odluka oko odgode liberalizacije tržišta plina utjecati na Inu?
Svjesni smo da Ina ima važan utjecaj na hrvatskom tržištu, uvijek podupirem liberalizaciju i smanjenje regulacije. S druge strane, ugovor koji smo postigli s HEP-om je dobar primjer win-win situacije.
Pohvalili ste se niskom razinom duga, što je s obzirom na Agrokor vruća tema.
Ina je 2010. imala 10 milijardi kuna duga, to je bila pozicija “na rubu”, a danas je dug između 2,5 do 2,8 milijardi kuna, gledano kvartalno. Financijski smo puno jači nego prije i imamo više manevarskog prostora. Uveli smo upravljanje rizikom i postrožili financijsku disciplinu. Ako idete na pobjedu, morate, kao u nogometu, imati napadača, obranu, vezne igrače, golmana. No, igrate li bez golmana, možda ćete zabiti gol ili više od jednog, ali je vjerojatnost da ćete izgubiti. To je lekcija koju je Ina naučila, kompanija bez financijske discipline i upravljanja rizicima je poput tima bez golmana. U ekspanziju treba ići pažljivo držeći dug pod kontrolom. Sad smo stabilni, spremni za nove investicije.
Uz investicije u istraživanja i proizvodnju nafte i plina, koje su još u planu?
Investicije u tom segmentu su nam prioritet, kao i ulaganje u postrojenje za obradu teških ostataka u Riječkoj rafineriji vrijedno oko 400 milijuna eura, tj. oko tri milijarde kuna, to je najveća pojedinačna investicija u RH dosad.
Što je sa Siskom, je li gotova Deloitteova studija?
Studija se još radi, vjerojatno će biti gotova ove godine. Želim istaknuti da proizvodnja u Sisku Ini uzrokuje gubitak od 250 milijuna kuna godišnje, dok negativan novčani tijek iznosi 200 milijuna kuna. To su činjenice, a ne nečije mišljenje.
Neizostavno pitanje je sukob većinskih dioničara. Koliko dvije arbitraže utječu na svakodnevno poslovanje Ine?
Naše je da radimo posao i pronađemo načine kako poslovati efikasnije i pružati bolje usluge našim kupcima. To je naš fokus i, vjerujte mi, ionako imamo dovoljno posla jer u našoj industriji prihod može rasti i padati čak do 50 posto, dok pokušavamo održati istu razinu profitabilnosti.
Aktualno je pitanje Petrokemije za koju ste bili zainteresirani.
Petrokemija je naš veliki partner i u interesu nam je da je stabilna i profitabilna jer im isporučujemo plin. Kad je privatizacija u pitanju, vratio bih se na godinama neriješeno pitanje rafinerije u Sisku. Za nas je ono značajno, idemo korak po korak.