Ostvarenja u zadnjem prošlogodišnjem kvartalu prebrisala su tračak optimizma koji je došao s ljetom pa je hrvatsko zaostajanje za drugima sve evidentnije.
Izvoznici se nisu snašli
Sve zemlje u okruženju bilježe prema kraju godine oporavak industrijske proizvodnje i do 10 posto, poput Bosne i Hercegovine, jedino Slovenija stagnira, a hrvatska je industrijska proizvodnja i dalje u padu. Još dramatičniji je pad prometa u industriji – oko 9 posto prema prethodnoj godini, što se odražava i na izvoz. Vrijednost robnog izvoza pala je u prvih jedanaest mjeseci sa 67 na 62 milijarde kuna, a smanjen je i uvoz. Približno sedam milijardi eura godišnjeg prihoda od turizma održava zemlju na površini, ali dobri rezultati u turizmu nisu dovoljni da nadoknade sve druge padove.
Niti smo uspjeli povećati svoj tržišni udio u zemljama poput Njemačke gdje se povećala potražnja, niti smo na starim tržištima zadržali svoj udio jer nema novih ulaganja bez kojih nema ni novih tehnologija
Hrvatska nije profitirala od ulaska u EU kao druge zemlje jer se domaći izvoznici nisu snašli na velikom tržištu pa je do kraja studenoga izvoz u zemlje članice EU smanjen za dvije milijarde, a u padu je i izvoz u nečlanice EU. Tajnik Hrvatskih izvoznika Ante Babić kaže da za potpunu sliku zbivanja u 2013. ipak treba pričekati veljaču i konačne podatke za tu godinu jer je zbog drukčijeg iskaza došlo do promjena u praćenju izvoza u EU.
Pasivna prilagodba
– Prema našim procjenama, lanjska je godina završila u minusu, ali ne tako jakom kao što to sugeriraju prvi podaci DZS-a – ističe Ante Babić.
Analitičar Ekonomskog instituta Željko Lovrinčević ne vjeruje da će konačna brojka biti bitno drukčija od dosadašnjih jer svi dostupni podaci pokazuju da se iz mjeseca u mjesec gospodarstvo samo pasivno prilagođava na krizu te reže troškove rada i smanjuje zaposlenost, što je dovelo do toga da je Hrvatska lani imala najveći pad izvoza u Europi koji Lovrinčević naziva “brutalnim”.
– Svima je krenulo, a kod nas i dalje traje mrtva utrka. Izvoz pada prema svim komponentama, a ne samo zbog brodogradnje. Niti smo uspjeli povećati svoj tržišni udio u zemljama poput Njemačke gdje se povećala potražnja, niti smo na starim tržištima zadržali svoj udio jer nema novih ulaganja bez kojih nema ni novih tehnologija – kaže Lovrinčević.
HNB objavljuje da su u prva tri kvartala strana ulaganja u Hrvatsku iznosila samo 530 milijuna eura, a i tu je svaki drugi euro završio u nekretninskom biznisu, pa je pitanje hoće li takve investicije stvoriti nova radna mjesta i dodanu vrijednost. Ekonomski institut objavljuje da je njihov indikator poslovnog ciklusa CEIZ indeks pouzdanja u studenome 2013. zabilježio smanjenje vrijednosti od 0,51 indeksnih bodova u odnosu na listopad iste godine. To je peto uzastopno smanjenje vrijednosti nakon što je indeks od studenog 2012. do lipnja 2013. bilježio produljenu stagnaciju. Tumače to kao znak da ekonomska aktivnost još uvijek nije dosegnula dno te da se pad nastavlja. Promjene na bolje prisutne su samo u područjima koja ne ovise o nama, poput turizma ili tranzita.
>>BDP će u regiji rasti 2,2 posto, Hrvatska ove godine na nuli