Prema posljednjim podacima DZS-a, godišnja stopa inflacije mjerena indeksom potrošačkih cijena u ožujku iznosila je 0,9 posto.
- Na relativno slabe inflatorne pritiske još uvijek utječe razmjerno visoka baza s obzirom na to da je u istom mjesecu prošle godine zabilježena stopa inflacije od 3,8 posto. Medutim, inflatorni pritisci dodatno su ublaženi padom potrošnje i općenito slabijom potražnjom, kako na razini kućanstava tako i na razini korporativnog sektora, a što je posljedica nepovoljnih kretanja u realnom sektoru i na tržištu rada - objašnjavaju u Raiffeisen Consultingu.
Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, na godišnji rast cijena najveći su utjecaj imale administrativno utvrđene cijene i cijene energije. Tako su cijene u zdravstvu porasle 3,3 posto, prvenstveno vođene rastom cijena farmaceutskih proizvoda, dok su cijene duhanskih proizvoda porasle 11,9 posto. Zahvaljujući rastu tekućih goriva od 34,4 posto, porasle su i cijene prometa (za 6,9 posto). Na pad potrošačkih cijena ponovno su najviše utjecale niže cijene prehrane i bezalkoholnih pića za 3,5 posto te pad cijena odjeće i obuće za 4,5 posto u odnosu na ožujak 2009. Niže cijene u kategoriji prehrane i bezalkoholnih pića, koje čine gotovo trećinu potrošačke košarice, posljedica su nastojanja trgovaca da potaknu potrošnju kroz sniženja cijena i preuzimanje tereta većeg poreznog opterećenja (PDV-a).
U odnosu na veljaču, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju više su za 0,4 posto. Rastu su najviše doprinijele cijene odjeće i obuće koje su porasle 4,3 posto. Takva kretanja posljedica su slabe potrošnje zbog koje je dio trgovaca odlučio produžiti sezonska sniženja i na veljaču pa je mjesečni rast u ožujku zapravo povratak cijena na razine prije sniženja - objašnjavaju. Snažan mjesečni rast zabilježile su i cijene plina koje su porasle 15,2 posto te cijene tekućih goriva s rastom od 9,9 posto. Posljedično, porasle su i cijene prometa, i to za 2,7 posto. Na pad potrošačkih cijena na mjesečnoj razini najviše je utjecao blagi pad cijena prehrane i bezalkoholnih pića od 0,1 posto.
- U nadolazećem razdoblju inflatorne će pritiske obuzdavati i dalje niska domaća potrošnja. Medutim, kretanje cijena zasigurno će početi osjećati utjecaj rasta cijena energenata na stranim tržištima. Naime, oporavkom tih tržišta povećat će se potražnja za sirovom naftom kao osnovnom proizvodnom sirovinom pa će i cijene energenata rasti. S obzirom na to da uvoz energenata predstavlja značajnu stavku u hrvatskom uvozu, dio inflatornih pritisaka prelit će se u domaće gospodarstvo. Isto tako, još uvijek je neizvjesno (ali i neizbježno) povećanje cijene električne energije, što će zasigurno utjecati na rast cijena drugih dobara i usluga. Očekujemo nešto izraženije inflatorne pritiske u drugoj polovici godine, dok bi prosječna stopa inflacije u 2010. trebala iznositi 3 posto - zaključuju u Raiffeisen Consultingu.