Prvi put nakon 2008. godine inflacija je preskočila 7 posto te su u ožujku ove godine potrošačke cijene bile 7,3 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.
Travanj će zacijelo biti još nepovoljniji zbog poskupljenja struje i plina za kućanstva, što će dodatno pogurati cijene prema gore. Za nas je, zbog eura, važno barem simbolički što je ožujska inflacija bila za neznatna 0,2 postotna poena niža od inflacije u eurozoni.
Odluka u srpnju
Upravo je kretanje cijena u odnosu na druge članice jedan od kriterija na temelju kojega se ocjenjuje spremnost države za preuzimanje eura. No, pri tome se mjeri inflacija u tri najbolje članice, a to su ovaj put Malta i Francuska s inflacijom od “samo” 4,2 posto, dok Finska, Švedska i Portugal imaju stopu godišnje inflacije od 4,4 posto.
Kriterij stabilnosti cijena odnosi se na stopu inflacije koja ne smije premašivati prosjek stopa inflacije triju članica EU koje bilježe najbolja ostvarenja stabilnosti cijena uvećan za 1,5 postotnih bodova. U ovako iznimnim okolnostima zacijelo su moguća i neka odstupanja od tog kriterija, pogotovo što je Hrvatska prošle godine znatno smanjila javni dug, kamatne stope ne odstupaju od poželjnih, a tečaj je stabilan.
Svi će se ti kriteriji detaljno proučavati idućih mjesec dana, te bi u svibnju mogao biti objavljen izvještaj o ispunjavanju kriterija, a politička odluka o prijemu u srpnju.
U odnosu na veljaču 2022., potrošačke cijene su u ožujku bile u prosjeku više za 2,1%. Inflacija je postala globalni problem te se zasad rubno odbija jedino od Kine koja je, na primjer, imala rast cijena od samo 1,5 posto. Od važnijih europskih ekonomija dobro stoji i Francuska koju spašava vlastita nuklearna energija.
U Njemačkoj su cijene na godišnjoj razini skočile 7,6 posto, u Velikoj Britaniji 7 posto, susjednoj Sloveniji 7 posto, ratom i sankcijama uzdrmanoj Rusiji 17,5 posto, a u Turskoj visokih 61 posto. Inflacija u Turskoj pripisuje se prevelikom upletanju predsjednika u odluke monetarnih vlasti, on je zabranio povećanje kamatnih stopa što je dodatno potaknulo rast cijena.
Gotovo svuda u svijetu upiru prstom u središnje banke koje su nakon prethodne financijske krize 2008. godine, a zatim i tijekom pandemije, tiskale golemu količinu novca i spustile kamatne stope na nulu, što je potaknulo rast cijena.
Pumpanje novca trebalo je biti odgovor na usporavanje ekonomije, no svi se slažu da se radilo o velikom eksperimentu koji nužno dovodi do rasta cijena. Rat u Ukrajini dodatni je moment, no inflacija se počela valjati puno prije, samo što se Putinov pohod sada koristi kao dobrodošao alibi. Hrvatska snažno ovisi o odlukama Europske središnje banke te je profitirala u razdoblju jeftinog novca tako što se jeftino zaduživala i smanjivala iznos kamata koji mora vraćati na taj dug. Sad se slika znatno mijenja, pa u prvi plan dolaze domaće rezerve i resursi. Zemlje koje ih nemaju ili koje su visoko zadužene, proći će lošije.
Vjeruje se da će Europska središnja banka dići cijenu novca, odnosno eursku kamatu od jeseni kako bi se ublažio pritisak na rast cijena, za koji se već sada vjeruje da neće biti kratkog daha. Posljednja je procjena da će se inflacija ispuhati do 2024., no i tu procjenu prate veliki rizici s obzirom na rat u Ukrajini i njegov utjecaj na cijene energenata i hrane.
Hrana sve skuplja
Kad su u pitanju cijene u Hrvatskoj, hrana je u godinu dana poskupjela 10,3 posto, prijevoz gotovo 15 posto, odjeća i obuća 5 posto, pokućstvo i oprema za kuću 8 posto, restorani i hoteli 8 posto, rekreacija i kultura 4,7 posto, razna dobra i usluge 4,5 posto, režijski troškovi 3,8 posto...
U prvom tromjesečju u odnosu na isto razdoblje 2021. cijene su u prosjeku bile više za 6,4%.