PORASLE CIJENE

Inflacija i u lipnju nastavila ubrzavati! Premašila 12 posto na godišnjoj razini

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Šibenik: Bogata ponuda voća i povrća no ipak uz visoke cijene
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Šibenik: Bogata ponuda voća i povrća no ipak uz visoke cijene
Foto: Slaven Branislav Babic/PIXSELL
Ilustracija
15.07.2022.
u 11:18
Na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama restorani i hoteli i to  za 3,5%.
Pogledaj originalni članak

Inflacija je i u lipnju nastavila ubrzavati te je premašila 12 posto na godišnjoj razini. Točnije, cijene su porasle 12,1 posto na godišnjoj razini, dok su u odnosu na svibanj u prosjeku više za 1,1 posto.  Podsjetimo, u istom je razdoblju prosječna inflacija u eurozoni bila 8,6 posto, tako da je Hrvatska znatno premašila prosječnu razinu cijena europodručja te se po rastu cijenu približava skupini zemalja s najvećom inflacijom u Europi. 

Promatrano prema glavnim skupinama, najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku je ostvaren u skupinama prijevoz, za 20,3%,  hrana i bezalkoholna pića viši su  za 16,9%, a usluge u restoranima i hotelima  za 14,6%.  Pokućstvo, oprema za kuću i redovito održavanje kućanstva skuplji su 13%, Odjeća i obuća za 11,1%,  stanovanje, voda, električna energija, plin i ostala goriva  za 9,6%, rekreacija i kultura za 8,0% te razna dobra i usluge  za 7,2%.

Na mjesečnoj razini najviše su u prosjeku porasle cijene u skupinama restorani i hoteli i to  za 3,5%. 

VIDEO Nastavljen rast: Cijene stambenih objekata u prvom kvartalu 2022. više za 13,5 posto

HRVATIMA ISTO; S EUROM ILI BEZ

Andrej Grubišić piše za Večernji: Treba reći istinu zašto imamo inflaciju, važni ljudi to odlučuju na kvazi-funkcijama

Mnoge progresivne ekonomske politike koje uvijek vide iznimno (pro)aktivnu ulogu fiskalnih i monetarnih vlasti donosile su rezultate suprotne od očekivanih. U glavama hrvatskih građana, kad se radi o formiranju kupovnih i prodajnih cijena kapitalnih dobara (stanovi, auti, zemljišta itd.) sve ostaje isto – bila su i ostaju u eurima – do sada neslužbeno, a uskoro i službeno. Iako nije prevelika utjeha, hrvatski građani bi problemima bili izloženi i da ne dobivamo euro kao službenu valutu zbog visoke euroiziranosti, otvorenosti ekonomije, njene beznačajnosti u globalnim terminima, ali i činjenice da većinu izvoza i uvoza radimo s EU koristeći euro kao sredstvo plaćanja...

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 22

DU
Deleted user
11:27 15.07.2022.

Naime ovi statističi izračuni potpuno su krivi i daju krivu sliku, naime da je gorivo ove godijne poskupilo samo 10% onda ne bi cijena bila 16kn litra nego 11 kn litra. Realna inflacija je minimalno 30%.

OT
otrovnijezik
12:07 15.07.2022.

Samo mi nije jasno kako se Plenki ne hvali zaslugama za ovakav uspjeh.

ER
erro
12:24 15.07.2022.

e neka,sad ćete vidjeti kako radi slobodno tržište!! ECB već preko deset godina pravi novac iz ničega i kupuje dugove prezaduženih eu država, a sve naizgled transparentno i prema pravilima. Umjetno se kamata održavala niska i negativna preko deset godina. Sada ne mogu dozvoliti da kamata bude imalo pozitivna jer automatski dug država raste drastično. Zato se EURO kao valuta ne može spasiti i slijedi dalje propadanje eura. A sve iz jednog razloga , jer se nije dozvolio bankrot Grčke, Italije i Francuske prije desetak godina. Sada će vam inflacija pojesti štednju, mirovinu i vrijednost rada. I neka je tako. Sada je ECB zapravo pravi vlasnik država, imaju moć na EU državama.