Ingra 85 dana u blokadi, ali zasad ne ide u stečaj

Je li zagrebačka Ingra prije tri dana trebala podnijeti zahtjev za pokretanje stečajnog postupka? To je pitanje koje proteklih dana dominira hrvatskim poslovnim forumima, a moglo bi se pokazati ključnim za budući opstanak te posrnule građevinske kompanije. Naime, ponedjeljak je bio 81. uzastopni dan blokade Ingrinih računa. Na taj način ispunio se zakonski uvjet za otvaranje stečajnog postupka u tom poduzeću. Točnije, uprava kompanije morala je Trgovačkom sudu u Zagrebu podnijeti zahtjev za stečaj Ingre. Ipak, to se nije dogodilo, a je li time prekršen Zakon pitanje je na koje je jučer bilo nemoguće dobiti odgovor.

U Ingri svoj postupak tumače obvezama koje proizlaze iz Zakona o preuzimanju dioničkih društava. Naime, ako je prije tjedan i pol dana Đuro Đaković objavio namjeru podnošenja ponude za preuzimanje kompanije, u Ingri tvrde kako im spomenuti Zakon priječi poduzimanje bilo kakvih poteza koji bi ugrozili poslovanje društva.

Nejasni zakoni

– Konzultirali smo se s pravnim stručnjacima i dobili tumačenje kako bi podnošenje zahtjeva za otvaranje stečaja, nakon objave Đure Đakovića, bilo protuzakonito jer bi se ugrozili budući poslovi kompanije – kaže voditelj korporativnih komunikacija Vladimir Čeliković. Ipak, više pravnih stručnjaka s kojima smo se konzultirali sumnjaju u opravdanost tog pravnog mišljenja, odnosno u to je li Zakon o preuzimanju dioničkih društava nadređen Stečajnom zakonu.

Naime, zabrana štetnog djelovanja uprave u slučaju preuzimanje nekog dioničarskog ugovora formulirana je u članku 42. Zakona o preuzimanju dioničkih društava. No u tom članku izričito se navodi kako se primjenjuje jedino nakon objave obavijesti opisane u članku 9. i 10. istog zakona. A u njima je pak opisana ponuda za preuzimanje.

Iskazana namjera

Doduše, Đuro Đaković nije još objavio ponudu za preuzimanje, već samo iskazao svoju namjeru da to učini. Objavom takve namjere slavonskobrodska kompanija stekla je obvezu da u određenom roku i objavi konkretnu ponudu, no nejasno je da li se do tada primjenjuju odredbe članka 42. Rješenje ovog pravnog rašomona trebala bi dati Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, no otamo su na naš upit odgovorili kako \"Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga nije ovlaštena davati mišljenja o Stečajnom zakonu i o Zakonu o trgovačkim društvima niti nadzirati primjenu odredbi navedenih zakona\". Ovakav odgovor vjerojatno će samo pojačati nagađanja o aktivnoj ulozi Vlade u dogovaranju cijele transakcije.