Bruto inozemni dug RH na kraju veljače 2010. iznosio je 42,4 milijardi eura (isključujući kružna izravna ulaganja), odnosno za 0,6 milijardi eura manje nego na kraju 2009. godine. Smanjenju duga najviše su pridonijele poslovne banke, a u nešto manjoj mjeri i država. Stanje se inozemnih obveza ostalih domaćih sektora u istom razdoblju blago povećalo. Inozemni dug banaka u siječnju 2010., nakon kratkotrajnog povećanja duga u prosincu prošle godine, ponovo se smanjio, i to za 0,5 milijardi eura. Pritom su se spomenute promjene ogledale ponajprije u stanju duga banaka na osnovi gotovine i depozita, a u manjoj mjeri i kratkoročnih kredita, podaci su Hrvatske narodne banke
U veljači, pak, nije bilo znatnijih transakcija, pa je udio duga banaka u ukupnom inozemnom dugu pao na manje od 25%. Inozemne obveze ostalih domaćih sektora (pretežno trgovačkih društava i nebankarskih financijskih institucija, ukljčujući HBOR) uglavnom su stagnirale tijekom prva dva mjeseca 2010., što znači da je nastavljen trend prisutan tijekom druge polovine prethodne godine, uz iznimku rujna, kad je zabilježeno nekoliko većih novih zaduženja. S jedne strane, nebankarske financijske institucije smanjile su svoje inozemne obveze, uglavnom otplatom dugoročnih kredita, dok je, s druge strane, dug poduzeća u većinskom privatnom vlasništvu porastao, pri čemu su se ponovo povećala kašnjenja otplate glavnice na postojeće kredite.
Manji porast duga zbog novih korištenja dugoročnih kredita ostvarila su i poduzeća u javnom i mješovitom vlasništvu. Stanje dužničkih obveza s osnove inozemnih izravnih ulaganja (isključujući kružna izravna ulaganja) u prva dva mjeseca 2010. blago je poraslo, pri čemu je glavnina tog povećanja posljedica zaduživanja privatnih poduzeća u siječnju. Pribroji li se dug s osnove izravnih ulaganja koji isključuje hibridne i podređene instrumente banaka dugu ostalih domaćih sektora, ukupan dug ostalih domaćih sektora iznosi nešto manje od dvije trećine ukupnoga inozemnog duga RH.
Nakon što sektor države u siječnju 2010. nije imao značajnijih transakcija, u veljači se inozemni dug ovog sektora smanjio za 0,3 milijardi eura. Do takve je promjene došlo ponajprije zbog otplate euroobveznice izdane 2003. godine u vrijednosti od 500 milijuna eura, ali utjecaj te transakcije na stanje duga umanjen je novim korištenjem dugoročnoga kredita Svjetske banke u iznosu od 0,2 milijardi eura. Promatra li se javni sektor u cjelini, siječanj je obilježen neznatnim smanjenjem inozemnog duga zbog transakcija HBOR-a i javnih poduzeća, dok je njegov primjetljiviji pad u veljači posljedica opisanog kretanja duga središnje države, izvješćuje HNB.
Pošto sam ekonomski neznalica, može li se obićnim smrtnicima objasniti što je ovo \"Smanjenju duga najviše su pridonijele poslovne banke\" kako su to one smanjile ??? Uostalom banke na način kako drže našu lovu i skupo naplaćuju svaku kunu kako su u gubitcima odnosno zaduženosti ??