Kada je potkraj veljače Vlada zadužila 15 javnih poduzeća da u 2001. za investicije osiguraju 11,5 milijardi kuna, ideja je bila da će ulaganja u državnom sektoru pokrenuti novi investicijski ciklus cijelog gospodarstva. Početkom 2001.,naime, kapitalne su investicije bile u padu već 18 mjeseci, a u 2000. je došlo i do pada stranih ulaganja. "Prošla je godina, u kojoj su investicije pale dva posto, bila i deseta po redu takvoga negativnog trenda, dok se u ovoj planira njihov rast od 10,1 posto, a ukupni gospodarski rast od četiri posto", izjavio je tada ministar financija Mato Crkvenac.
Osam mjeseci kasnije, državni investicijski planovi ne odvijaju se kako su zamišljeni. Gotovo sva javna poduzeća zasad su investirala manje od plana, a u najvećem je zaostatku INA, čije će investicije umjesto očekivanih 2 milijarde ove godine iznositi 640 milijuna kuna.
Za razliku od velikih javnih poduzeća, sve više privatnih tvrtki objavljuje početak ili namjeru gradnje novih pogona i modernizacije postojeće proizvodnje. Trend se naglo pokazao i u nacionalnoj statistici: u prvom tromjesečju investicije hrvatskih poduzeća bile su 11,6 posto, a u drugom 7,7 posto veće nego u istom razdoblju lani, što je prvi rast investicijske potrošnje od 1999. godine. I dok je rast investicija pridonio pozitivnom gospodarskom rastu, očekivani jači efekt na zaposlenost zasad je izostao.
Priprema za Europu
"To (rast investicija) je nužan rezultat pada kamatnih stopa. Ukoliko to ne bi bio slučaj, onda bismo stvarno bili ekonomski fenomen izvan postojeće ekonomske teorije", kaže Martina Dalić, glavni ekonomist Privredne banke Zagreb. Kamatne stope na kredite smanjene su s prosječnih 17 posto 1997. na oko 10 posto. Uz jeftinije kredite banaka, na tržištu se pojavio niz povoljnih kredita koje subvencionira država. Primjerice, u sklopu programa "Gruda snijega" Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva u proteklih je 12 mjeseci odobreno 1350 kredita vrijednih oko 660 milijuna kuna. Većina kredita odnosi se na dogradnju postojećih kapaciteta, gradnju novih proizvodnih pogona i nabavu opreme.
Sve jeftiniji krediti motivirali su, naime, poduzetnike da iz ladica izvade projekte koji u uvjetima viših kamatnih stopa nisu bili profitabilni. Ove godine je zato broj kredita odobrenih poduzećima u nekim mjesecima bio i 30 posto veći nego lani. Samo u posljednjih desetak dana nekoliko je tvrtki najavilo ulaganja u modernizaciju. Vetropack Straža će kreditom EBRD-a od 12,5 milijuna eura do svibnja rekonstruirati peć za bijelo staklo. Konzum će u modernizaciju prodavaonica Centroprometa, svoje najnovije akvizicije, uložiti 40 milijuna DEM, a Opel je u izgradnju i modernizaciju novog prodajno-servisnog centra uložio šest milijuna njemačkih maraka. Uz sve to neprestano se širi prodajna mreža velikih trgovačkih lanaca.
Niže kamatne stope nisu bile glavni motiv požeškog proizvođača namještaja Spin Valisa za početak gradnje nove tvornice stolica vrijedne sedam milijuna njemačkih maraka. Projekt novog pogona postoji već nekoliko godina, objašnjava direktor Željko Čerti, ali sada su došli do krajnjih mogućnosti količine i kvalitete proizvodnje u postojećem postrojenju. Proizvodnja iz nove tvornice namjenjena je ponajprije europskom tržištu. Direktor Spin Valisa svjestan je ekonomske stagnacije u Europskoj uniji, ali smatra da će ovako tvrtka biti spremna za oporavak potražnje do kojeg će kad-tad doći.
Bez investicija još veća nezaposlenost
Uz kratkoročne efekte poput pozitivnog utjecaja na stopu rasta BDP-a, rast investicija trebao bi dugoročno pridonijeti tehnološkoj obnovi domaćih tvrtki (uvoz opreme i transportnih uređaja je 27 posto veći nego lani). Nastavi li se i u idućoj godini, stručnjaci Hrvatske narodne banke procjenjuju da bi veće investicije "konačno počele voditi jačanju konkurentnosti cijelog gospodarstva".
"Što se tiče rasta zaposlenosti, kod nas se paralelno odvija tranzicijski proces i proces restrukturiranja koji nužno zahtijeva gubitak radnih mjesta. Pitanje je kreiraju li se investicijama nova radna mjesta ili se samo osiguralo da oni koji su danas zaposleni i dalje ostanu zaposleni. Sudeći po strukturi tih investicija, a to su prema svemu sudeći bile investicije u opremu i modernizaciju, očito je da je na djelu više bio ovaj drugi scenarij", smatra Martina Dalić. Unatoč, neizvjesnosti na strani potražnje kao što je gotovo potpuno zaustavljanje rasta u Europi koja je najveći hrvatski izvozni partner i problem domaće potražnje zbog niskog rasta dohodaka, M. Dalić očekuje nešto sporiji ali ipak rast investicija i u 2002.godini.
Dugoročno se, međutim zdrav i stabilan investicijski ciklus ne može očekivati bez značajnih poboljšanja investicijske klime: uklanjanja birokratskih barijera, smanjivanja porezne presije i efikasnijeg sudstva. Cijena kapitala samo je jedan od faktora uspješne investicijske jednadžbe.
H.Mateljić