Islamske banke uskoro i u Njemačkoj?

U svijetu nije čudno vidjeti muslimanske novčarske institucije koje svoje poslovanje ravnaju po šerijatskim zakonima, no u Njemačkoj to do sada nije bilo tako.

S više od četiri milijuna stanovnika islamske vjeroispovijesti Njemačka daleko zaostaje za ostalim zapadnim zemljama koje su već odavno uočile veliki kapital koji stoji iza tih ljudi.
 
Početkom sljedeće godine u Njemačku bi mogla stići prva islamska banka (Kuveyt Turk Bank) koja je svoje poslovanje u potpunosti prilagodila islamskom pravu. Novac koji će građani uplaćivati u tu novčarsku instituciju smjet će se transferirati samo u banke i tvrtke koje su svoje poslovanje prilagodile islamskim zakonima.
 
Da je potražnja za takvim institucijama zapanjujuća, dokazuje i podatak da se godišnje u islamske banke ulaže više od 700 milijardi dolara.
 
"Tajna" uspjeha takvih banaka je zabrana kamata. Naime, profet Muhamed (oko 570. - 632. godine) zabranio je nametanje kamata, zbog čega i danas islamske banke ne uračunavaju kamate za transakcije.
 
No, ni islamske banke nisu imune na kapitalistička kretanja, tako da banke svoje troškove umjesto na kamatama namiruju iz dobiti svojih klijenata. Tako se u islamskim bankama ne mora podizati kredit, nego se sklapaju ugovori kojima se zajmoprimci obvezuju isplatiti određeni postotak svoje dobiti.
 
O tome koji su poslovi prikladni i koji ne odgovaraju islamskom pravu odlučuju šerijatska vijeća koja daju svoje procjene "čistoće" posla. U slučaju da šerijatsko vijeće procijeni da je neka tvrtka ili banka postigla loš rezultat, poslovna suradnja se prekida.
 
Kako će se razvijati islamske banke u Njemačkoj i koje su prednosti za domaće tržište, odlučit će se sljedećeg tjedna na međunarodnoj konferenciji o toj temi u Frankfurtu.