Kakva je budućnost hrvatske nacionalne zrakoplovne kompanije, što je s privatizacijom, što će se dogoditi u trenutku kad u potpunosti zaživi europska politika otvorenog neba, samo su neka od pitanja na koja će pokušati odgovoriti predsjednik uprave Croatia Airlinesa, Ivan Mišetić.
VL: Piloti su najavili štrajk. Bojite li se zbog toga većih gubitaka u špici sezone?
MIŠETIĆ: S obzirom na to da su u tijeku pregovori s Hrvatskim sindikatom prometnih pilota o novom kolektivnom ugovoru, potpisali smo protokol kojim smo se međusobno obvezali da u javnost ne iznosimo podatke koji se tiču kolektivnog pregovaranja.
VL: Je li CA u krizi kao što neki tvrde?
MIŠETIĆ: Svaki posao, pa i ovaj prolazi ciklična kretanja. Može se reći da je zima u Hrvatskoj za aviokompanije zapravo vrijeme krize. Okolnosti se bitno promijene s početkom turističke sezone, jer moramo priznati da je turizam glavni generator putovanja prema Hrvatskoj. Kako i sezona traje nesrazmjerno kratko, zima je uvijek nešto kritičnija nego ljeto.
VL: Može li Croatia Airlines sama ili joj treba nečija pomoć, u prvom redu države?
MIŠETIĆ: Između Vlade i nas postoji interakcija. Ja se nadam da je svima jasno da je domaći promet daleko od profitabilnosti, te u tom smislu Vlada podupire domaće letove prema čvorištu Zagreb, kako bi pomogla socijalna i gospodarska kretanja. Transferi iz proračuna u proteklih nekoliko godina čine manji dio ukupnih prihoda, ispod 5 posto. Dakle, bez pomoći bi se moglo, ali ona bitno utječe na kvalitetu proizvoda za hrvatsko tržište. Od države očekujemo da za hrvatske operatore u najmanju ruku kreira iste uvjete za letenje prema EU, kako je trenutačno horizontalnim ugovorom predviđeno za europske operatore prema Hrvatskoj. Realan okvir za tržišno natjecanje na domaćem tržištu.
VL: Znači li to da ti uvjeti trenutačno nisu isti?
MIŠETIĆ: Točno, trenutačno su oni na strani prijevoznika iz EU. Hrvatska je prije par tjedana potpisala ugovor o zajedničkom europskom nebu s Europskom komisijom i očekuje se ratifikacija. Tada će se i hrvatskim operatorima otvoriti prostor korištenja istih prava.
VL: U čemu se konkretno očituje ta diskriminacija?
MIŠETIĆ: Za Hrvatsku su, u smislu zrakoplovstva, 25 članica EU postale jedna država i prijevoznici iz tih zemalja mogu koristiti svoje pravo letenja iz bilo koje od zemalja članica, što naravno, nije slučaj za hrvatske operatore.
VL: Hoće li uskoro doći trenutak u kojem će CA preuzeti neku liniju izvan Hrvatske, možda između, recimo Frankfurta i Barcelone?
MIŠETIĆ: Da, to je upravo naš cilj u budućnosti! Prije svega sa svojim partnerima razmotriti preuzimanje ukupnog prometa na linijama koje servisiramo mi i partneri, da bismo na taj način efikasnije koristili kapacitete. Potom, kada nam EU dozvoli i stvore se uvjeti za to, s glavnih čvorišta Star Alliancea servisirati i druge linije prema potrebama udruge.
VL: Kakva je budućnost nacionalnih operatera u Europi, pogotovo onih manjih, u trenutku kad potpuno zaživi politika otvorenog neba?
MIŠETIĆ: Ostat će dio imidža. Nitko neće zanemariti da je Air France francuski ili Al Italia talijanska, ali je činjenica da taj nacionalni pridjev sve manje ima na važnosti. Možemo govoriti o tradicionalnim prijevoznicima koji upražnjavaju mrežni model. Ne treba zaboraviti da u našem slučaju govorimo i o devet zračnih luka njihovo povezivanje u drukčijem modelu zapravo je nemoguće, a posebice ne u cjelogodišnjem prometu.
VL: Je li istina da se otvaranjem hrvatskog neba popunjenost vaših zrakoplova drastično smanjila?
MIŠETIĆ: Ne! U prvih šest mjeseci ostvarili smo prosječnu popunjenost za jedan posto višu nego lani. Istini za volju, i ponuda nam je bila nešto skromija, no to se događa u trenutku kad je konkurencija znatno ojačala. Naime, danas u punoj turističkoj sezoni, s 40 odredišta iz Europe na 7 hrvatskih zračnih luka leti 55 zrakoplovnih operatora, od čega 24 u redovitom prometu.
VL: U Hrvatsku sada slijeće i čitav niz niskotarifnih zrakoplovnih kompanija. Imate li realnih razloga za strah?
MIŠETIĆ: Od svakoga konkurenta treba se plašiti. Naravno, ako možete predvidjeti reakciju tržišta, možete tome prilagoditi poslovnu politiku. Ponovno naglašavam da mi već treću godinu u domaćemu prometu operiramo u tzv. low cost modelu, gdje najniže tarife startaju već od 100 kuna za Pulu i Zadar te 120 kuna za Dubrovnik i Split. Tarife smo globalno spustili, uključujući i one na linijama na kojima nam konkuriraju niskotarifni prijevoznici, bez obzira na to što imamo različit proizvod.
Broj prodanih mjesta kroz web kanale popeo se na 15 posto. Nedovoljno, ali za početak sasvim zamjetno. Isto tako, na linijama gdje funkcioniramo kao članica Star Alliancea, popunjenost raste. Dakle, dva kompatibilna poslovna modela. Na žalost, hrvatsko tržište je izrazito sezonskoga karaktera i najveći dio tih operatera posluje isključivo u turističkoj sezoni i na neki način supstituira nekad sveprisutni čarter promet.
VL: Može li država ili regulator na tržištu tu nešto promijeniti?
MIŠETIĆ: Mislim da su sada i škare i sukno u rukama uprava zračnih luka i da oni svojom poslovnom politikom mogu razlučiti od kojih poslovnih partnera mogu imati najviše koristi. Svjedoci smo ovo ljeto gužvi u zračnoj luci Split, pitanje je želimo li kvalitetu takve razine ili nešto drugo.
VL: Govorite o pozitivnom utjecaju pridruživanja Star Allianceu, no zbog toga vas neki i kritiziraju tvrdeći da bi bolje prošli da ste prišli konkurentskoj udruzi.
MIŠETIĆ: Odabir partnera je stvar trenutka i dugoročne strategije. Alternative gotovo da i ne vidimo. Germansko je govorno područje po broju putnika tradicionalno najbrojnije tržište prema Hrvatskoj. Sasvim logično je bilo odabrati one koji bi mogli biti značajni konkurenti i, zahvaljujući imidžu koji nosi Star Alliance, a držim da je to najkvalitetnija udruga na svijetu, poduprijeti imidž RH i Croatia Airlinesa.
VL: No, to u velikoj mjeri znači zapravo ulazak pod plašt Lufthanse. Neki kažu da je već posve očito tko će biti budući vlasnik?
MIŠETIĆ: Na taj scenarij mnogi bi se rado kladili. Vrijeme će pokazati ispravnost takvog razmišljanja. Trenutačno među operatorima u Europi nema nikoga tko bi bio u stanju investirati u strateške akvizicije. Vidjeli smo kako je propao scenarij Swissa Aira koji je akvirirajući kompanije u Europi pokušao akvirirati tržište. Mislim da je u ovom trenutku daleko važnija kvaliteta suradnje s Lufthansom i drugim Star Alliance partnerima u kreiranju mreže letova preko europskih čvorišta.
VL: Kolika je uopće sloboda poslovanja u jednom takvom udruženju?
MIŠETIĆ: Star Alliance nužno ne sprječava nikakvu konkurenciju među članicama, no ona predmnijeva zajednički dogovor oko tarifnih politika, redova letenja, a posebice oko onoga što je glavna karakteristika udruge: jednak servis od prve do zadnje točke. Mislim da je na svaki način to članstvo na ponos ono donosi i imidž-kišobran, posebno važan u trenutku kada se sve češće kreiraju liste nepoželjnih prijevoznika unutar EU.
VL: Jedan od velikih konkurenata, prvi low cost operator koji je došao na domaće tržište, Germanwings, također je pod kontrolom Lufthanse.
MIŠETIĆ: Kolege iz Lufthanse ne daju reći da vlasništvo ima veze s upravljanjem, no usprkos činjenici da Germanwings evo već drugu godinu operira prema RH, mi na našim rutama za Frankfurt i München bilježimo rast broja putnika.
VL: Dakle niste izgubili dolaskom Germanwingsa?
MIŠETIĆ: Ne! Dapače, dobili smo na kvaliteti, broj odredišta koja su u Njemačkoj pokrivena Germanwingsom zajedno s našom mrežom čine kvalitetni tržišni segment u kojem bi u budućnosti Hrvatska kroz turizam i redovito prometovanje oba prijevoznika trebala imati više koristi nego danas.
VL: U kojoj mjeri razvoj CA ovisi o razvoju hrvatskih zračnih luka? Je li proširenje Zračne luke Zagreb stvarna potreba?
MIŠETIĆ: Nasušna potreba. Neće proći dugo, možda još najviše dvije do tri godine kad će zračna luka Zagreb dostići svoje limite, za broj putnika i broj zrakoplova na stajanci. Sličnu sudbinu subotom doživljava Split kada su ti rekordi od bitnog utjecaja na kvaliteti protoka putnika. Proširenjem stajališta u Splitu, dogradnjom terminala u Dubrovniku i gradnjom novog terminala u Zagrebu stvorit će se novi uvjeti za razvoj civilnog prometa u Hrvatskoj.
VL: No jesu li realne želje da Zagrebačka zračna luka podigne svoj trenutačni rang, kasni li se već u tome?
MIŠETIĆ: Nedvojbeno je da postoji konkurencija regija. Mislim da zbog svojeg turizma te žilavosti gospodarstva u zagrebačkom području, Hrvatska ima ogromnu prednost. Ako ne zakasnimo s gradnjom novog terminala, možemo očekivati da bi se Zagreb, zajedno sa svojim zračnim prijevoznikom, mogao afirmirati kao regionalno zračno čvorište.