Iako se o uvođenju eura intenzivno piše i govori, s obzirom na upite i interes javnosti može se zaključiti kako dio građana nije upoznat sa svim promjenama koje će nastupiti: od dvojnog iskazivanja cijena i zamjene kune eurom do plaćanja i procjene vrijednosti roba i usluga u eurima. Iako o tome ne razmišljamo, neke cijene već i otprije često automatski iskazujemo i preračunavamo u eure, primjerice cijene automobila i nekretnina, pa se stoga ne očekuje kako će potrošači imati problema kod procjene vrijednosti roba i usluga većih iznosa. Međutim, građani bi mogli naići na probleme kod vrednovanja roba i usluga manjih iznosa.
1999. godine, i to 1. siječnja, uveden je euro kao obračunska jedinica u 11 država. Tri godine kasnije, 1. siječnja 2002., novčanice i kovanice eura ušle su u opticaj u 12 država članica EU-a - Austriju, Belgiju, Finsku, Francusku, Njemačku, Grčku, Irsku, Italiju, Luksemburg, Nizozemsku, Portugal i Španjolsku.
Većinu kupnji obavljamo automatizmom, pogotovo prehrambenih namirnica, čije cijene barem okvirno znamo, no uvođenjem eura trebat ćemo barem u prvih nekoliko mjeseci kada nam euro postane sredstvo plaćanja više paziti na izračune i cijene u procesu kupnje.
VEĆ SADA OBRATITE POZORNOST I GLEDAJTE I CIJENU U EURIMA
U obzir treba uzeti i visoku stopu inflacije zbog koje je došlo do porasta cijena, što može dodatno otežati procjenu vrijednosti robe u eurima. Preračunavanje cijena i procjena vrijednosti u eurima zahtijevat će određen napor i vrijeme prilagodbe, stoga je svakako savjet da već u ovom razdoblju dvojnog iskazivanja cijena obratite pažnju na navedeni iznos i u eurima. Što prije počnemo uočavati i prihvaćati cijene iskazane u eurima, bit će nam lakše procijeniti vrijednost proizvoda i usluga nakon 1. siječnja 2023. Danas gotovo svi mobiteli imaju već ugrađene kalkulatore, stoga ako ćete se prilikom preračunavanja osjećati sigurnije, svakako ih koristite. Osim same procjene vrijednosti proizvoda i usluga, pomutnju bi građanima mogao stvarati i ostatak vrijednosti prilikom gotovinskih transakcija, odnosno usitnjavanje novčanica i kovanica na manje apoene.
HRVATSKE KOVANICE EURA, ODNOSNO KOVANICE EURA S HRVATSKIM MOTIVIMA, BIT ĆE JEDNAKO PRIHVAĆENE U SVIM DRŽAVAMA ČLANICAMA EUROPODRUČJA
Primjerice, ako proizvod košta 9,50 kuna, skloni smo ostaviti 50 lipa trgovcu i pritom ne osjećamo neki veliki gubitak, međutim, ako sada taj isti proizvod košta 1,3 eura i odlučimo „zaokružiti“ i ostaviti ostatak do 2 eura trgovcu, zapravo mu ostavljamo više od 5 kuna, a ne kao prije tek 50 lipa. Stoga bi najveće poteškoće građani mogli osjetiti u prvih nekoliko mjeseci nakon uvođenja eura dok ne automatiziraju svoj osjećaj vrijednosti u eurima.
Navedene poteškoće s prilagodbom više bi mogli osjetiti stariji građani i umirovljenici, zbog čega bi bilo poželjno da im se prvih nekoliko tjedana pomogne s kupovinom i procjenom vrijednosti. Dvojno iskazivanje u pojedinim je trgovinama već započelo te je već u prvim danima došlo do pogrešnih interpretacija cijena, pa su tako građani mislili da je cijena iskazana u eurima zapravo povoljna, akcijska cijena. Upravo takvi primjeri potvrđuju automatizam prilikom kupnje i nužnost povećanja pažnje prilikom kupnje tijekom procesa prilagodbe.
Do ponoći 1. siječnja bankomati će davati kune, a od ponoći bi trebali biti spremni za podizanje eura. Moguće je da se u prvom danu neće svi stići „poštimati”, no kako će biti praznik, nitko ne očekuje redove pred bankomatima. Uplata gotovog novca kune na bankomatima bit će moguća do datuma uvođenja eura. Nakon toga na bankomatima će se moći uplaćivati isključivo gotov novac eura.
Kako bi cijeli proces bio što jednostavniji i lakši, važno je da građani polože što više kunske gotovine na svoje račune u bankama kako bi se konverzija provela automatski te da bi se izbjegle gužve u poslovnicama banaka ili komplikacije prilikom kupnje svakodnevnih potrepština početkom siječnja, ako bi se plaćalo u kunama, a ostatak će se vraćati u eurima. Važno je znati da će građani imati godinu dana da svoje kunske novčanice i kovanice besplatno, bez naplate naknade zamijene za one eurske u svim komercijalnim bankama u Hrvatskoj, Fini i Hrvatskoj pošti.
POTEŠKOĆE S PRILAGODBOM MOGLI BI OSJETITI POSEBICE STARIJI GRAĐANI I UMIROVLJENICI, ZBOG ČEGA BI BILO POŽELJNO DA IM SE PRVIH NEKOLIKO TJEDANA POMOGNE S KUPOVINOM I PROCJENOM VRIJEDNOSTI
Nakon što istekne taj rok, novčanice i kovanice moći će se zamijeniti u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB). Tamo će se trajno mijenjati novčanice kuna, dok ćemo kovanice moći zamijeniti u roku od 3 godine od dana uvođenja eura. Službeni tečaj konverzije određen je još u srpnju i on iznosi 7,53450 kuna za jedan euro. Dvojno iskazivanje cijena bit će jedna od ključnih mjera za prilagodbu potrošača na novu valutu, a trajat će sve do kraja 2023. godine, što će građanima pomoći da se postupno naviknu na iznose u novoj valuti.
Hrvatski građani danas imaju gotovo 7 milijuna debitnih platnih kartica, od čega gotovo 4,5 milijuna bezkontaktnih debitnih kratica. U prvim danima od uvođenja eura preferirajte kartično plaćanje jer će vam sredstva na tekućim računima automatski biti preračunata u eurima.
UGOVORNI ODNOSI OSTAJU ISTI, SAMO SE IZNOSI PRERAČUNAVAJU U EURE
Osim poteškoća i nedoumica prilikom teku- će potrošnje, građane muče pitanja dugoroč- nih financijskih ugovornih odnosa. Što se tiče financijskih usluga, ugovorni odnosi sklopljeni prije uvođenja eura i dalje će vrijediti, samo će se sve financijske obveze uplaćivati odnosno isplaćivati u eurima, a stanja na svim računima bit će preračunata u eure prema utvrđenom tečaju konverzije. Osiguranje je jedna od najkorištenijih financijskih usluga, stoga ne čudi što građani imaju neke nedoumice oko iznosa premije ili isplate osigurnine, poglavito u prijelaznom razdoblju. Važno je istaknuti kako zbog konverzije građani neće biti u nepovoljnijem položaju nego što su bili prije uvođenja eura.
6700 bankomata postoji otprilike u cijeloj Hrvatskoj, a kako smo turistička zemlja, nisu svi u funkciji tijekom cijele godine te se do 1. siječnja 2023. očekuje da će 75 – 80% bankomata biti napunjeno eurima koje će građani moći podizati
Također, sve nastale promjene zbog konverzije provodit će društva i o njima obavijestiti korisnike. Primjerice, ako imate ugovor o osiguranju imovine, on će i dalje nastaviti vrijediti po jednakim uvjetima i nakon uvođenja eura te ćete plaćati isti iznos premije, samo preračunat u eurima. U slučaju nastanka štete i njenog priznanja, na temelju kojeg slijedi isplata štete, ona će do 31. prosinca 2022. biti isplaćena u kunama, a od 1. siječnja 2023. u eurima, bez obzira na to je li prethodno iznos procjene štete bio u kunama.
340 milijuna ljudi koristi euro kao valutu unutar Ekonomske i monetarne unije (EMU), čime spada u drugu globalno najčešće korištenu valutu. Euro koriste i neke države koje nisu članice EU-a.
Promjene koje će nastati nakon uvođenja eura mogu kod pojedinih građana izazivati manju nelagodu, međutim, nema razloga za strah – dovoljno je pripremiti se na vrijeme. Informirajte se na službenim stranicama relevantnih institucija, u slučaju nejasnoća povezanih s financijskim ugovornim odnosima obratite se društvu s kojim imate sklopljen ugovor, a za svakodnevne kupnje i snalaženje s cijenama odvojite malo više vremena i strpljenja, barem u prvim tjednima konverzije.
Komisija za novac Hrvatske narodne banke na sjednici 21. srpnja 2021. utvrdila je konačni prijedlog motiva koji će stajati na kovanicama eura. Tako je geografska karta Republike Hrvatske odabrana za apoen od 2 eura, grafički prikaz motiva životinje kune za apoen od 1 eura, portret znanstvenika Nikole Tesle za apoene od 50, 20 i 10 centi te glagoljica za apoene od 5, 2 i 1 centa. Svi odabrani motivi imaju u pozadini šahovnicu.