Ne znači da nismo ništa radili, nego da smo i mi i ostali trčali ili se mijenjali istim tempom, a oni koji su napredovali bili su proaktivniji – komentar je predsjednika Nacionalnog vijeća za konkurentnost (NVK) Ivice Mudrinića na činjenicu da je Hrvatska na najnovijoj listi globalne konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma u 2015. zadržala lanjsko 77. mjesto.
Hrvatskoj ocjena 4,1
U najnovijem izvješću o globalnoj konkurentnosti 2015.-2016., koje je NVK jučer objavio, tvrdi se kako Hrvatska s ocjenom 4,1 drži korak s promjenama na globalnoj razini. Među 140 gospodarstava svijeta Švicarska je najkonkurentnija zemlja i ove godine, a slijede Singapur, SAD, Njemačka i Nizozemska. Od zemalja s kojima se pak mi uspoređujemo, napredak bilježe Slovenija, Slovačka, Češka, Makedonija, Rumunjska i Poljska. Slovenija je skočila za čak 11 mjesta. Hrvatska, Bugarska, Grčka i Srbija stagniraju, dok Mađarska i Crna Gora bilježe pad za tri mjesta.
– Kada bismo se vratili 30 godina unazad, Hrvatska bi bila ispred svih ovih zemalja, osim možda ispred Slovenije, no rat i tranzicija su nas unazadili – rekao je Mudrinić.
Bitan napredak zahtijeva provođenje strukturnih reformi ključnih za dugoročni održivi gospodarski razvoj. No i dalje su jasno vidljiva područja u kojima su potrebne intenzivnije reforme, pogotovo u makroekonomskom okruženju gdje je uočen pad za 16 mjesta te razvoju financijskog tržišta (pad za 14 mjesta). Prednosti u konkurentnosti Hrvatske u 2015. su carinske tarife (5. mjesto), poslovni trošak terorizma (4.), ukupne porezne stope (11.)..., no zato smo po troškovima poljoprivredne politike, utjecaju poreza na investicije, opterećenjima vladinim odlukama, efikasnosti pravnog okvira... gotovo na začelju, oko 137. mjesta.
Potencijala ima
Najproblematičniji faktori za poslovanje u Hrvatskoj prema gospodarstvenicima su niska učinkovitost javne uprave, nestabilnost politika, porezne stope, pristup financiranju, restriktivno radno zakonodavstvo... No Mudrinić smatra kako je potencijal RH za napredak značajan, ali nam nedostaje snage da ga iskoristimo.
– Negativan trend u makroekonomskom okruženju rezultat je fiskalnog deficita te razvoja financijskog tržišta zbog nedostatka svježeg kapitala. Nije točno da ga nema. Ima ga koliko hoćete, no stranim se ulagačima isplati investirati samo tamo gdje imaju najmanji rizik i najveći povrat. To je jedno od područja gdje je Hrvatska najtanja – tvrdi Mudrinić. Analiza je pokazala da kasnimo u pokretanju strukturnih reformi važnih za gospodarski napredak. Stoga se hitno moraju stvoriti preduvjeti za pokretanje investicija i stvaranje novih radnih mjesta, a na kraju i životnog standarda i razine blagostanja.
Često se postavlja pitanje je li konkurentnost zapravo niska cijena rada. No Mudrinić tvrdi kako ni u razvijenim zemljama svijeta rad nije jeftin. – Konkurentnost su inovacije i nova znanja – kaže.
Potpredsjednik Vlade Branko Grčić kaže da je apsurdno da se Hrvatska nije pomaknula na ljestvici konkurentnosti Svjetskog gospodarskog foruma te da to treba istražiti. Ističe kako sve analize ukazuju da je ulazak RH u EU doveo do povećanja konkurentnosti posljednje dvije godine, kao i kod drugih koji su ušli u EU, i to se vidi na makroekonomskim pokazateljima. Dapače, hrvatski EU indeks poslovne klime, prema podacima Eurostata, raste najbrže među članicama EU, a on nije slučajan nego rezultat ulaganja, rasta izvoza te pojačanog korištenja fondova EU.
Krešimir Sever, predsjednik NHS-a, osvrnuo se kako su u 10 najkonkurentnijih zemalja i plaće najviše.
– Dokle god budemo tražili konkurentnost u smanjenju radničkih prava umjesto da privučemo ljude koji će sudjelovati u stvaranju sustava visoke dodane vrijednosti, stagnirat ćemo ili padati – poručio je Sever.
>>Thinkers' Impact Series: Ivica Mudrinić - „Ključni čimbenici hrvatske (ne)konkurentnosti“
I Bugari i Rumunji....pa gdje ste nas to doveli bando crvena!