Hrvatska je drvna industrija u prvih šest mjeseci ove godine izvezla drvnih proizvoda i namještaja u vrijednosti 401,4 milijuna američkih dolara, što je 11,5 posto više nego u istom razdoblju lani. Uvoz je istodobno smanjen 19,4 posto, na 260,9 milijuna dolara, podaci su Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.
Konstantan suficit
Direktorica Sektora Božica Marković ističe kako, unatoč posljedicama recesije, drvna industrija konstantno bilježi suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. U prvih šest mjeseci drvna je industrija zabilježila suficit u robnoj razmjeni u iznosu od 140,5 milijuna dolara, a povećane su i inozemne narudžbe u odnosu na početak 2009., što je svakako pozitivan trend u sektoru.
Uzdrmana hrvatska drvna industrija, koja čak 70 posto prihoda ostvaruje na inozemnom tržištu, poglavito u EU, tako bi u ovoj godini mogla uprihoditi i 20-ak posto više nego lani. Da nije bilo Vladine strategije i operativnog programa, kojim je drvnoj industriji u protekle četiri godine podijeljeno oko 220 mil. kuna poticaja, situacija bi bila još i gora, tvrde drvoprerađivači. No teško da će se dostići 7,8 milijardi kuna prihoda iz 2008., kada je započela globalna financijska kriza. Bolji nego u 2009., izvoz u 2010. ipak je, naime, još uvijek 15% slabiji nego u 2008., ali su znakovi oporavka i promjena strukture izvoza vidljivi.
Tečaj ih baca u očaj
Tvrdnje premijerke Jadranke Kosor kako je drvna industrija izašla iz krize tako su najvjerodostojnije kad je riječ o namještaju. Prvi put, naime, Hrvatska je postigla suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni kad je riječ o namještaju, kojega je izvoz porastao 17, a uvoz pao 19 posto. U prvih šest mjeseci izvezeno je 22 mil. dolara namještaja više nego u istom razdoblju lani, a uvezeno 37 mil. dolara manje. Čak i 2008., kad su postignuti najbolji financijski rezultati i suficit s inozemstvom, s namještajem smo bili u deficitu, tvrdi Marijan Kavran, direktor Drvnog klastera koji, prema sadašnjim pokazateljima, očekuje da bi suficit s inozemstvom, kad je o drvu i drvnim proizvodima riječ te namještaju, do kraja godine mogao dosegnuti i 300 mil. dolara, dok je, primjerice, 2008. godine iznosio 70-ak milijuna.
Teško je zasad reći je li to zbog smanjene potrošnje namještaja u RH, koja je u 2010. pala 40 posto, u odnosu na 2009., dok je i uvoz drva i drvnih proizvoda, parketa, vrata, piljene građe, sa 132 mil. dolara u 2009., u 2010. pao na 106 milijuna. Kavran kaže da je s tim statistikama hrvatska industrija pokazala da može, no za ozbiljan iskorak treba joj daljnja snažna potpora Vlade i novi vjetar u leđa.
Drvoprerađivači, naime, i dalje plaćaju ceh svoje izvozne orijentacije i samo na tečajnim razlikama u godini gube oko 400 mil. kuna, a u katastrofalnoj 2009. izgubljeno je i više od 8000 radnih mjesta koja će se teško ponovno otvoriti.
imeni je na tečajnoj razlici narasla rata za kredit vlada mi uzela 14 posto od prihoda a radnici u drvoprerađivačkoj industriji imaju plaću 2800 kn sa toplim obrokom i prijevozom,a jedna garnitura od spin valisa košta 25000 kn pa ga je** kome je gore meni,radnicima iliti njihovom direktoru koji je dionice kupio na nikad objašnjen način i još ga vlada sufinancira