Dvije energetske tvrtke iz državnog portfelja i dvije moćne kompanije u privatnom sektoru, Janaf, Ina, Hrvatski telekom i Atlantic Grupa, objavile su rezultate za prvo polugodište 2016. iz kojih se može zaključiti samo da nema osjetnog rasta potrošnje građana, kako se rast BDP-a nije znatnije prelio na realno gospodarstvo, ali da se naznake oporavka ipak mogu iščitati
Izuzetne rezultate postigao je Janaf kojem je opet rasla zarada. Ovaj je put uprava predvođena Draganom Kovačevićem zaradila 134,6 milijuna kuna, a platit će i više od 30 milijuna kuna poreza na dobit. Neto dobit narasla je za 56 posto u odnosu na 2015.
Uspjeh Janafa temeljen je na konstantnom rastu prihoda, dok se rashodi drže pod kontrolom. Tvrtka je u 2012. imala samo 216 milijuna kuna prihoda, za razliku od današnjih 370 milijuna kuna, a troškovi za zaposlene ostali su na istoj razini. Zato je i dobit skočila gotovo četiri puta u odnosu na 2012. Uprava je već osigurala 630 milijuna kuna posla za 2016. potpisivanjem ugovora pa se može očekivati da će premašiti prošlogodišnji rekordni rezultat.
Ina je pak poslovala znatno lošije nego 2015. Samo 23 milijuna kuna neto dobiti nakon jednokratnih stavki loš je rezultat za nacionalnu naftnu kompaniju. Zarada po dionici pala je na 2,3 kune, dok je prije godinu dana iznosila 32,8 kuna.
Unatoč vrlo izazovnom vanjskom okruženju, kompanija je u navedenom razdoblju uložila ukupno 717 milijuna kuna, 31 posto više nego u istom razdoblju 2015., ističu u Ini podsjećajući da su u lipnju potpisali ugovor za istraživanje na bloku Drava-2. Loše poslovanje pravdaju padom cijene nafte za 31 posto, a kao uspjeh navode da je rasla domaća proizvodnja.
Atlantic Grupa u prvom polugodištu ostvarila je neto dobit nakon manjinskih interesa u iznosu od 133,5 milijuna kuna, što je 7,3 posto manje u odnosu na isto razdoblje lani. Pali su i prihodi tvrtke Emila Tedeschija. U tvrtki objašnjavaju da su na neto dobit negativno utjecale tečajne razlike te više porezno opterećenje do kojeg je došlo zbog početka plaćanja poreza na dobit u Bosni i Hercegovini, kojega su do ove godine bili oslobođeni.
U šest mjeseci Atlantic Grupa imala je 2,48 milijardi kuna ukupnih prihoda što je pad u odnosu na prošlu godinu, a u tvrtki kažu da se najveći dio gubitka prihoda odnosi na segment sportske i aktivne prehrane jer su prekinuli suradnju s najvećim kupcem privatne robne marke. U očekivanjima za ovu godinu iz Atlantic grupe izdvajaju planirane kapitalne investicije vrijedne oko 150 milijuna kuna.
Hrvatski telekom zabilježio je rast prihoda, što je u okolnostima konkurencije i saturacije tržišta pohvalan rezultat. Veći prihodi koji su iznosili 3,4 milijarde kuna povećali su i neto dobit u prvoj polovini godine koja iznosi 417 milijuna kuna i veća je za 2,7 posto u odnosu na prvu polovicu 2015.
HT pod upravom Davora Tomaškovića povećava ulaganja na 645 milijuna kuna, što se plasiralo u poboljšanje korisničkog iskustva, inovativne usluge i infrastrukturu s fokusom na razvoj nepokretne i pokretne mreže, posebno povećanje kapaciteta za širokopojasni pristup internetu. U prvom polugodištu HT je predstavio i koncept usluga Magenta 1 koji objedinjuje sve fiksne i mobilne usluge u jednom paketu. Magentu 1 prihvatilo je više od 20.000 korisnika što u HT-u vide kao dokaz da su pogodili potrebe svojih korisnika.
>> Vlada donijela odluku o ukidanju i smanjenju neporeznih davanja za 247 milijuna kn