Jadranski naftovod imao je dobru godinu. Javna kompanija, koja kotira na Zagrebačkoj burzi, povećala je u 2012. neto dobit na 96,8 milijuna kuna. To znači povećanje od 57,7 posto u odnosu na prošlu godinu. Veliki uzlet dobiti djelomično mogu zahvaliti i novom zakonu o porezu na dobit po kojem se reinvestirana dobit oslobađa poreza. Samo tim propisom Janafu je u blagajni ostalo sedam milijuna kuna.
Ostali dio rasta dobiti temelji se na povećanju prihoda koji su rasli brže nego rashodi. Tako su ukupni prihodi u 2012. iznosili 487,6 milijuna kuna. Prihodi od osnovne djelatnosti, odnosno od transporta nafte i skladištenja nafte i naftnih derivata, stagnirali su, ali su zato boljim upravljanjem financijskim instrumentima u tvrtki osigurali 22,6 milijuna kuna neto financijskog dobitka. Rashodi su bili 13% veći od plana, što znači da nova uprava nije uspjela srezati troškove sukladno planovima pa su oni bili 14 milijuna kuna veći nego 2011.
Tvrtka je tijekom prošle godine fakturirala ulaganja u vrijednosti od 332,2 milijuna kuna, a većina se odnosi na investiciju u spremnike u Omišlju i Sisku. Oko 100 milijuna kuna uloženo je u Terminal Žitnjak. Ta su ulaganja za 14 milijuna kuna bila veća od plana, a u tekućoj godini nastavlja se investicijska aktivnost Janafa.
U tvrtki se nije povećavao broj zaposlenih. Tijekom godine 18 ljudi je otišlo iz tvrtke, a 17 je ljudi zaposleno. Imovina kompanije narasla je na 3,7 milijardi kuna, a dugoročne obveze, koje iznose 94,8 milijuna kuna, povećane su za 3,1 milijun kuna. U izvješću uprava objašnjava da je to rezultat kamata na glavnicu kredita Centralne Banke Libya, a kredit se ne može otplaćivati jer je predmet sukcesije između zemalja sljednica bivše Jugoslavije. Obveze prema dobavljačima mogu se poštovati, a Janaf ih u ovom trenutku ima oko 128 milijuna kuna. U tvrtki tvrde da sve plaćaju na vrijeme, ali da u bilanci prikazuju i obveze za radove koji još nisu obavljeni.
Čisti slučaj za USKOK,