Hrvatska je u rujnu bila dužna 289,1 milijardu kuna čime je država smanjila javni dug za 1,2 milijarde kuna u odnosu na rujan 2015. Iako je riječ o neznatnom smanjenju samog duga rastom BDP-a postignuto je osjetno smanjenje udjela duga u BDP-u.
Tako danas dugujemo 85 posto BDP-a umjesto 86,7 posto koliko smo dugovali krajem 2015. Dobra je to priprema za financijski izuzetno zahtjevnu 2017. godinu u kojoj na naplatu dolazi oko 29 milijardi kuna dugova i kamata koje treba refinancirati.
Ako okolnosti na svjetskim tržištima kapitala budu povoljne, odnosno ako Europa zadrži politiku niske kamatne stope, Hrvatska bi unatoč visokim potrebama mogla dodatno smanjiti udjel javnog duga u gospodarskoj aktivnosti.
Stabilizacija kreditnog rejtinga i brzi izlazak na tržište kapitala mogli bi pomoći u smanjenju ukupnog javnog duga, ali američko je tržište postalo skuplje pa se Hrvatska jeftino može refinancirati kod europskih i domaćih kupaca duga. Kriterij za uvođenje eura kao gornju granicu uzima udjel javnog duga od 60 posto, što bi u našem slučaju značilo rezanje duga za dodatnih 85 milijardi kuna.
>> Za zdravi oporavak i veći rast BDP-a potrebne su strukturne reforme
Kako god bilo glavno je da se oporavljamo. Nije sve tako crno.