Premda se ovih dana u hrvatskoj javnosti lome koplja oko toga je li država trebala “spašavati” malu, privatnu Centar banku ili tržišni rizik prepustiti tadašnjem većinskom vlasniku Dragutinu Biondiću, prava je istina da je to pitanje – zakašnjelo. Trebalo ga je glasnije postaviti prije godinu dana, kada se ta transakcija odvijala, s državnih 48,5 milijuna u FGS-u Alternative koji je tada dokapitalizirao banku po cijeni dionice od 200 kuna. Ministar financija Slavko Linić medijima ovih dana spominje 500 milijuna kuna štednje u Centar banci za koju jamči država.
Coning među većim dužnicima
U trenutku ulaska u vlasništvo banke iznos za koji jamči država i koji bi, u slučaju propasti banke, morala isplatiti Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, bio je limitiran na 400.000 kuna po depozitu, danas je to protuvrijednost od 100.000 eura. Nijedna razumna osoba ne bi trebala biti indiferentna prema posrtanju bilo koje banke, tvrtke ili obrta. No, za druge tvrtke u privatnom vlasništvu u tržišnoj utakmici odgovornost snose njihov menadžment i dioničari. A njima Glavna skupština Centar banke za 2012., s jednom iznimkom, nije dala razrješnicu. Razrješnicu, koja predstavlja stav dioničara o vođenju poslovanja, nisu dobili bivši predsjednik uprave Ivo Markotić, ni članica uprave Gordana Amančić.
Dobio ju je samo član uprave Borna Zane, za kojeg dioničari smatraju da je odgovorno poslovao i pokrenuo procese čišćenja bilance. Da ne bude zabune, nedobivanje razrješnice ne nosi im samo po sebi nikakve reperkusije, znači samo da ih mogu slobodno i bez najave smijeniti, a to je ionako već napravljeno. Problemi nisu nastali lani, dospjela potraživanja gomilaju se duži niz godina, a postojala su i u trenutku kada je u banku ušao državni novac te “post factum” isplivalo na vidjelo da je jedan od većih dužnika banke varaždinski Coning kojem je vlasnik bio tadašnji prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. U trenutku preuzimanja ministarske pozicije Čačić je vlasništvo nad tvrtkom prenio na odvjetnika, no nije ga prodao pa je samo “tehnička” stvar na koga glasi tvrtka. Biondić nikad nije skrivao ni bliskost s Kukuriku koalicijom u čijem je izbornom stožeru slavio pobjedu, no to je njegovo građansko pravo. Problem je kada politička bliskost rezultira poslovnom transakcijom koja je u ovom slučaju imala loš rezultat. Možda previše pitanja ne bi bilo da je banka poslovala s dobiti, dijelila dividendu od koje bi i država dobila dio. Ali nije.
Danas banku spašava privatni investitor, češka banka J&T, a bilo bi najbolje da se to dogodilo prije godinu dana, kada dionica nije vrijedila 10 kuna, nego 200. Posljednjih šest mjeseci radili su na procesu dokapitalizacije i restrukturiranja, ali i čišćenju bilance za loše plasmane odobrene u proteklih deset godina. – Pojačali smo angažman svih raspoloživih resursa za naplatu dospjelih potraživanja, što je rezultiralo naplatom dijela već duže nenaplaćenih potraživanja, a izvjesno je da će naplata rasti. U posljednjih godinu dana također su znatno smanjeni operativni troškovi najamnine, plaća itd. Međutim, unatoč svim naporima uprave, zbog dubine ekonomske krize koja je utjecala na sve klijente te izravnog nadzora HNB-a, ispravci vrijednosti loših potraživanja kristalizirali su se u ovom trenutku. Provođenjem ispravaka vrijednosti u knjigama banke smanjuje se kapital, odnosno vrijednost dionice – objašnjava predsjednik uprave Centar banke Tomislav Marinac.
Razumno i prihvatljivo
Oko Centar banke ovih dana kolaju brojne, često i kontradiktorne informacije o uvjetima koje je češki investitor postavio za zaključenje dokapitalizacije. Spominjalo se da traže izdvajanje loših kredita, ponajprije onih koji su odobreni u aranžmanu s HBOR-om te njihovu otplatu u 15 godina uz kamatu od tri posto, do hibridnih instrumenata, ali i da su dogovorili dokapitalizaciju bez izdvajanja loših kredita. – J&T banka iskazala je interes da postane strateški partner Centar banke te su, s obzirom na to da je riječ o velikom srednjoeuropskom investitoru i velikom kapitalu, postavljeni uvjeti za upis kapitala. Uprava i dioničari ponudu su ocijenili razumnom i prihvatljivom – oprezno je odgovorio Marinac, uz napomenu da su detalji poslovna tajna. Poslovna su tajna i sve okolnosti o HBOR-ovim kreditima pa ni ondje nismo dobili detaljnije informacije. J&T se neće oglasiti prije 30. kolovoza kada istječe dvotjedni rok za uplatu prvih 75 milijuna kuna u temeljni kapital. No, Marinac je prilično uvjeren da će se dokapitalizacije i restrukturiranje uredno provesti te najavljuje spajanje Centar i Vaba banke idućih mjeseci.
– Banka je uspjela u pronaći strateškog ulagača. Nakon dokapitalizacije preuzimanja od J&T banke i spajanja dviju banaka svi će ciljevi biti ispunjeni u kratkom roku – poručio je Marinac.