Švicarska industrija satova, jedna od perjanica gospodarske moći te neutralne europske države, neće po dobru pamtiti 2016., u kojoj prodaja i izvoz stalno padaju već 14 mjeseci. Analitičari Deloittea procijenili su da je u prvom polugodištu švicarsko urarstvo, nadaleko poznato po preciznosti i minucioznosti izrade, koje redovito prati i visoka cijena, na svjetskoj razini uprihodilo oko 9,5 milijardi franaka (lani 10,2 milijarde), što je najgori rezultat još od druge polovice 2011. godine.
Slaba potražnja za njihovim proizvodima toliko je zabrinula urare, od Rolexa do Philippea Pateka, da ih čak 82 posto, prema istraživanju Deloittea, vrlo pesimistično gleda na sljedeću godinu, dvostruko više nego lani. Crne prognoze potkrepljuju i očajni rezultati prodaje u Hong Kongu i Kini, uz SAD najjačim izvoznim tržištima, na kojima se luksuznih “swiss made” pokazivača vremena kupovalo gotovo upola manje nego prije dvije godine. To je za posljedicu imalo i snažan porast povrata robe, trgovci su dosad u 2016. morali u podalpske pogone vratiti satove u vrijednosti od čak 1,3 milijarde franaka jer ih nisu uspjeli prodati.
Stručnjaci drže da je za lošu prodaju krivac jaka švicarska valuta koja poskupljuje izradu, no više od toga, upozoravaju na Bloombergu, na lošu prodaju utjecala je promjena potrošačkih navika.
– Dok su srednja i viša klasa nekad imale višak novca za kupnju luksuznih satova, danas su, nakon godina bez rasta plaća, shvatile da ima i boljih stvari od skupog sata na koje mogu potrošiti novac i kupiti ih za dar. Prije svega tehnološke naprave, koje pokazuju i točno vrijeme, navodi se. Švicarski sat, kažu, sve brže gubi na vrijednosti, no i dalje će se smatrati statusnim simbolom. Naročito među hrvatskim poduzetnicima i političarima.
Najjeftiniji mobitel preciznije pokazuje vrijeme od najskupljeg sata.