Jedino su u Hrvatskoj i baltičkim zemljama 2009. pale plaće

Državni zavod za statistiku objavio je prve podatke prema kojima se u idućih godinu dana iznos minimalne plaće neće mijenjati te minimalac ostaje prošlogodišnjih 2814 kuna. Takav ishod zacijelo je posljedica stagnacije realnih plaća u 2009., odnosno njihova pada od 2,8 posto uzme li se u obzir učinak kriznog poreza.

Žestoko rezali

Službeni podaci Eurostata i godišnji izvještaj dublinskog Eurofounda o industrijskim odnosima u 2009. pokazuju da su hrvatske tvrtke i poslodavci prije i žešće od drugih srezali plaće i primanja zaposlenih. Europa je, prema ovaj tjedan predstavljenome istraživanju European Industrial Relations Observatory, nastavila rasti, doduše malo sporijim tempom nego 2008., a unutar EU jedino su u baltičkim zemljama plaće pale od četiri do devet posto. Uračuna li se učinak kriznog poreza, pad u Hrvatskoj bio je 2,8 posto. Prosječne su plaće najviše rasle u Bugarskoj – približno 13 posto (godinu dana prije čak 26 posto), a plaće u drugim novim članicama povećane su od tri do pet posto. Izvještaj prati i kretanje plaća ugovorenih kolektivnim ugovorima unatrag pet godina. Prošle je godine njihov rast u EU usporio s pet posto iz 2008. na 4,2 posto u 2009., s time što su u EU 15 smanjile rast kolektivnim ugovorima reguliranih plaća sa 3,8 na 3,1, a nove su članice EU usporile sa 7,1 na 5,9 posto. Premda se stječe dojam da Europa gori zbog brojnih prosvjeda, stanje je 2009. zapravo bilo suprotno. Čak u 14 europskih država, od Austrije, preko Bugarske, Češke, Danske pa i Mađarske zabilježena je niska razina konflikata, štrajkova i drugih industrijskih akcija u 2009., a u nekim zemljama gotovo da ih nije ni bilo.

Buknuli ove godine

Ta je godina bila malo burnija za Finsku, Rumunjsku, Španjolsku i Veliku Britaniju. Grčka je buknula ove godine. Hrvatska statistika tek treba uvesti i taj oblik praćenja industrijskih akcija, no sudeći prema neslužbenim izvještajima, Hrvatska također ulazi među zemlje s niskim štrajkaškim aktivnostima. Hrvatski su sindikati svojim referendumom zagorčali premijersku godišnjicu Jadranke Kosor, no izvještaj pokazuje da ni drugdje u pregovorima socijalnih partnera nisu cvjetale ruže. Irci, na primjer, nisu poštovali ugovor iz 2008. te su ga morali otkazati. Ni Španjolci nisu uspjeli sklopiti svoj okvirni, temeljni kolektivni ugovor, već su pregovore spustili na niže razine. U Finskoj je posljednji nacionalni ugovor istekao 2007., a pregovori za 2010. propali su. Francuzi su, međutim, postigli dogovor o hitnim mjerama kojima bi se zaštitile ugrožene skupine radnika, Poljska, koja ima slabu tradiciju socijalnog pregovaranja, također je postigla dogovor, a paket antikriznih mjera obuhvatio je fleksibilnije radno vrijeme i skraćen rad. Slovenija, Portugal, Slovačka, Njemačka, Austrija i Francuska zadržale su istu razinu sektorskog pregovaranja, a Poljska, Velika Britanija i baltičke zemlje naglasak su imale na pojedinačnim tvorničkim ugovorima. U Austriji je, na primjer, prošle godine sklopljeno 500 kolektivnih ugovora (čak i malo više od dosadašnjeg prosjeka) koji obuhvaćaju 98 posto zaposlenih. Slovensko ministarstvo rada registriralo je 39 sektorskih ugovora, od kojih su 23 iz privatnog sektora. Eurofound uočava kako su "partneri pokazali snažnu volju da se prilagode promjenama", no usprkos tome uočili su i da su mnoge tvrtke otkazivale ugovorena prava ili su zabilježene čak i nasilne akcije radnika.

Tvornice u zrak

Francuzi su u pojedinačnim akcijama prijetili da će raznijeti cijele tvornice, a Eurofound kao posebno žestoke spominje pobune u Caterpillaru, Continentalu, Faureciji, Servisair Cargu, Sony Franceu i 3M u Francuskoj. U hrvatskom je registru potkraj 2009. evidentirano 127 kolektivnih ugovora, ali nismo uspjeli doznati koliko ih je sklopljeno tijekom te godine, a koliko ih je preneseno iz prijašnjeg razdoblja. Vlada se žali da su brojni ugovori istekli, no poslodavci su ih dužni poštovati zbog zakonske odredbe o produljenoj primjeni. Kad je riječ o minimalnim plaćama, Hrvatska je odmah poslije Slovenije na drugom mjestu u regiji, a od 2007. do 2009. minimalac je rastao približno petinu. No statistika ne registrira povećan broj radnika kojima ne isplaćuju plaće ili im se ne plaćaju doprinosi, što je 90-ih bila masovna praksa i u Hrvatskoj i na istoku Europe. Zaključak je istraživanja da je kriza 2009. okrznula kolektivnim ugovorima regulirana prava jer je većina tih ugovora ispregovarana i sklopljena prije nego što je pad počeo.